Pošto je Lupa othranila osnivače Rima i svojom ih brigom spasila od smrti, bolesti i nesreće, Rim joj je u čast posvetio cjelotjedno slavlje koje je sredinom veljače završavalo velikom ceremonijom čišćenja od divljih duhova smrti, bolesti i nesreće.
Kad je Rim postao kršćanska prijestolnica, Crkva je pokušavala zabraniti taj poganski blagdan, ali bezuspješno. Čak je i papa Gelazije u 5. st. nagovarao Senat da zabrani taj blagdan, ali opet bez rezultata. Tada je Crkva uvela blagdan Marijina čišćenja, koji pada upravo u dane Lucernaria i tako nadomjestila poganski običaj kršćanskim značenjem. Marija po svome Sinu, Svjetlu svijeta, štiti grad od svih bolesti i čisti ga od svakoga zla.
Međutim, tradicija svjetlonoša i dalje je ostala među pukom. Kršćani bi s upaljenim svijećama izlazili na ulice i trgove grada te uz lik Blažene Djevice Marije proslavljali Krista Svjetlo svijeta kako je to nekoć učinio starac Šimun (usp. Itinerarum Egerie, gl.26).
Rimski naziv Lucernaria naknadno je zamijenjen talijanskim Candelora, koji je metatezom slogova prešao u hrvatski naziv Kalandora.
S obzirom da je danas vedro, izdvojili smo nekoliko izreka iz knjige legendarnog pučkog pisca iz Imotskog Ante Čelana Gaganića. Možda je danas proljetno vrijeme, ali pučka meteorologija u većini slučajeva pokaže se točnom…
– Ako je Svijećnica vedra, bit će duga zima.
– Ako je na Kalandoru lipo vrime, do Jurjeva (23. IV.) će past dvanest snigova.
– Bolje je vuka u štali imati, nego se na suncu o Svijećnici grijati.
– Ako je Svićnica zelena, Cvitnica će biti snižna.
– Cvate li na Kalandoru, bit će o Cvitnoj nedilji mraza.
Grude.com
