Sv. Skolastika je utemeljiteljica ženskog redovništva u Europi. Vjernički ju puk zaziva u molitvi protiv groma i u vrijeme suše za kišu.
Skolastika, sestra Sv. Benediktea opata – utemeljitelja benediktinaca i zaštitnika Europe, rođena je 480. u Nursiji, u Italiji. O njezinu se životu najviše doznaje iz knjige Dijaloga pape Sv. Grgura Velikoga.
Još u djetinjstvu Skolastika se Bogu posvetila kao djevica. Živjela je ponizno i skromno te je u molitvi bila povezana s Isusom Kristom. Kasnije je uz brata bila suutemeljiteljica ženskog ogranka benediktinaca, odnosno sestara benediktinki.
Nekoliko godina prije smrti boravila je u blizini benediktinskog samostana Montecassina, gdje je bio i njezin brat s kojim se, poštujući stroga redovnička pravila, viđala samo jednom godišnje kada su provodili cijeli dan u duhovnim razgovorima. Njihov susret odvijao se u jednoj prostoriji na samostanskom imanju gdje bi u pratnji svog učenika došao Sv. Benedikt.
U jednom od čitanja u Časoslovu naroda Božjega je i opis njihova posljednjeg susreta na kojemu su hvalili Boga, prije mraka blagovali, a onda još razgovarali. Kada je svetac htio poći u svoj samostan sestra ga je zamolila za duhovne razgovore cijele noći jer je željela razgovarati o radostima nebeskoga života, no on je odbio provesti noć izvan samostana. Na molitvu Skolastike Bog je poslao obilnu kišu i snažnu grmljavinu koja je brata i sestru zadržala do zore zajedno. Tri dana poslije susreta Sv. Benedikt imao je viđenje duše svoje sestre kako izlazi iz tijela i u obliku golubice odlijeće u raj. Tad je poslao braću po tijelo svoje sestre i položio ju u grob koji je pripravio za sebe.
Sv. Skolastika osnivačica je ženskog redovništva u Europi. Vjernički puk ju zaziva u molitvi protiv groma i u vrijeme suše za kišu.
T.M.I., KT
