Danas Crkva slavi svetog Anastazija I. papu, trideset i osmog nasljednika apostola Petra i borca protiv Origenova nauka. Anastazije je bio rođenjem Rimljanin, a o njegovu se životu prije izbora za papu malo zna. Kada je 399. godine umro papa Siricije, Anastazije je izabran za njegova nasljednika. Nije dugo obnašao dužnost rimskog biskupa, samo dvije godine, ali je za to vrijeme učinio neke značajne stvari. Tako je 400. godine sazvao sabor na kojemu je osuđen Origenov nauk. Time je reagirao na pismo aleksandrijskog patrijarha Teofila u kojem ovaj izražava sumnje u pravovjernost Origenova nauka. Kad su Origenovi spisi prevedeni na latinski, papa je podržao odluku sabora da se zabrane kao heretički.
Kao papa podržao je Crkvu u sjevernoj Africi u njezinoj borbi s donatistima. U Crkvu je uveo običaj da se Evanđelje ima naviještati stojeći i da za to vrijeme svećenici i biskupi imaju stajati pognute glave. Anastazije je umro iznenada 401. godine i pokopan je na Poncijanovom groblju. Na papinskoj katedri naslijedio ga je vlastiti sin kao Inocent I., što je jedinstven slučaj u povijesti Crkve.
Danas se spominjemo i svete Fauste, majke svete Anastazije Srijemske, koja je kao majčinski uzor odgojila kćer sveticu. Jedna je od sto i četrdeset svetaca čiji se kipovi nalaze na čuvenim Berninijevim kolonadama koje s dvije strane obgrljuju Trg svetoga Petra u Rimu.
/HKM/
