Današnja slavljenica je blažena Caterina Troiani, talijanska redovnica i utemeljiteljica franjevki misionarki. Kći imućnih roditelja, rodila se 19. siječnja 1813. u gradiću Giuliano di Roma (provincija Frosinone, Lazio) kao Costanza Troiani. Rano je ostala bez majke pa je već sa šest godina smještena u dječji dom u Ferentinu, što su ga vodile redovnice klarise. Zavoljela je redovnički život, 1829. se zaredila, a 1830. položila svečane zavjete i uzela ime Marija Katarina od svete Ruže iz Viterba (Maria Caterina di Santa Rosa da Viterbo). Od 1842. do 1858. obavljala je dužnost glavne tajnice poglavarice družbe Marije Alojzije Castelli. Pošla je s poglavaricom i još tri sestre 1859. kao misionarka u Egipat, u njegov glavni grad Kairo. Tamo su otvorile dom i školu za djevojčice, bez obzira na vjeru i boju kože. Njezina nastojanja bila su prožeta socijalnim, dobrotvornim ali i ekumenskim djelovanjem. Okolnosti su tražile da se 1863. u Egiptu osnuje nova, samostalna redovnička družba s Caterinom Troiani kao poglavaricom. Družba je 1868. dobila ime Franjevačke trećoredice Kaira, potom Franjevke misionarke Egipta, a od 1950. Franjevke misionarke Bezgrešnog Srca Marijina.
Djelovanje sestara u Egiptu bilo je sve uspješnije pa su otvorile još sedam kuća i dom za napuštenu djecu. Caterina Troiani uspijevala je pribaviti sredstva za svoju siročad iz najrazličitijih mogućih izvora. Poglavarica družbe ostala je do kraja života, a djelatnost svoga reda uspjela je proširiti i izvan Egipta. Godine 1885. otvorena je njihova kuća u Jeruzalemu, godinu dana kasnije na Malti, a potom u mnogim talijanskim gradovima. Caterina je promicala svakodnevnu pričest kod redovnica, što je u ono vrijeme bila rijetkost. Strogu duhovnost kalrisa s mnogim pokorama ublažila je i nadomjestila dobrotvornom djelatnošću. Preminula je u Kairu na današnji dan, 6. svibnja 1887. Oplakivali su ju i kršćani i muslimani, posebno crnačka djeca koja su joj naročito prirasla srcu. Blaženom ju je 1985. proglasio papa Ivan Pavao II. Njezina družba i danas uspješno djeluje u Europi, Africi, Aziji, Latinskoj i Sjevernoj Americi, s oko 700 redovnica u 88 samostana.

/zupajastrebarsko.hr/