Crkva se 13. srpnja spominje Majke Božje Bistričke, Kraljice Hrvata i vjerne zagovornice našeg naroda.
Najpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u Hrvata Nacionalno je svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja. Mjesto je to hodočašća milijuna vjernika.
Kip Majke Božje s Djetetom najprije se nalazio u kapeli na Vinskom Vrhu, odakle ga je, zbog turske prijetnje, tadašnji župnik 1545. krišom prenio u župnu crkvu. Tu ga je ispod kora zazidao, a tajnu je ponio sa sobom u grob. Kip je tek 1588. ponovno pronađen. Prema predaji, nakon večernje molitve neobično svjetlo obasjalo je mjesto ispod kora, odakle je sljedeći dan otkopan posve očuvan kip Majke Božje.
Kip je, opet zbog Turaka, 1650. ponovno zazidan iza glavnog oltara župne crkve. Zahvaljujući poticaju zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, godine 1684. opet je pronađen, a već drugi dan dogodilo se i prvo čudo. Vijesti o čudesnim pronalascima kipa i mnogobrojnim izlječenjima proširile su se i dalje od Zagreba. Jer je štovanje Majke Božje Bistričke sve više raslo, Hrvatski sabor 1715. odlučio je sagraditi zavjetni oltar, a današnja župna crkva građena je između 1879. i 1882.
Za vrijeme gradnje, u noći Marijina uznesenja, izbio je požar i uništio cijelu unutrašnjost crkve, osim velikog oltara i čudotvornog kipa Majke Božje. Godine 1934. tadašnji biskup koadjutor Alojzije Stepinac pješice je predvodio zavjetno hodočašće vjernika Zagreba i dao velik poticaj pučkom štovanju Majke Božje Bistričke.
Godinu dana kasnije nadbiskup Antun Bauer okrunio je Marijin kip krunom hrvatskih vladara. Hrvatskim nacionalnim svetištem Marija Bistrica proglašena je 1971., a od 1987. slavi se na današnji dan, 13. srpnja, svetkovina Majke Božje Bistričke. Svi ti nestanci i ponovni pronalasci ‘crne Madone’ učvrstili su vjeru ljudi u Njezinu čudotvornu moć.
Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni trenutak posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa, kardinala Alojzija Stepinca, 3. listopada 1998. Sveti Otac Ivan Pavao II. potvrdio je to ovim riječima: ”Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca”.
Brojne ploče zahvalnice i zavjetni darovi koji se nalaze u svetištu, svjedoče o Blaženoj Djevici Mariji kao Zdravlju bolesnih, Utočištu grješnika, Utjesi žalosnih, Pomoćnici kršćana. I danas rijeke hodočasnika dolaze pred čudotvorni, crni lik Majke Božje s Djetetom Isusom u rukama kako bi molili, pjevali i plakali, tražeći Marijin zagovor i pomoć.
Pjesma koju hodočasnici u radosti pjevaju ulazeći u svetište Majke Božje Bistričke, pa i kroz suze radosnice kad odlaze, poznata je gotovo svim hodočasnicima:
Majko Božja Bistrička, moli se za nas.
Mi smo tvoji putnici, blagoslovi nas.
Mi ti ruke pružamo, srcem te pozdravljamo
Zdravo, zdravo, zdravo Marijo.
Umnoži našu vjeru, učvrsti ufanje
Obrati mila Majčice, sve izgubljene.
Sveta Bogorodice, moli se za nas
Srcu Isusovome, preporuči nas.
Na oltaru stanuješ, na nebesih kraljuješ
Zdravo, zdravo, zdravo Marijo.
Svi nebeski anđeli otvarajte vrata
da vidimo Mariju, Kraljicu Hrvata.
Najvjernija odvjetnice, na braniku stoj
Čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom.
Čuj Majko, čuj, svoje djece glas
Ne daj da nas bijeda bije
Brani, brani, Majko, nas.
Molitva
Bože, ti si našem kršćanskom narodu dao Blaženu Djevicu za Majku i Kraljicu. Iskusili smo moć njezina zagovora; daj da nas svojim primjerom i molitvama trajno vodi k tebi. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Majko Božja Bistrička, MOLI ZA NAS!!
Izvori: /laudato.hr/, /hkm.hr/
/Misija FRAMOST/
