Današnja sveta zaštitnica je Katarina Genovska (Caterina Fieschi Adorno), talijanska mističarka i pokornica, zaštitnica bolesnika i siromaha.
Kći genovskih plemenitaša, Giacoma Fieschija i Francesce de Negro, rođena je 5. travnja 1447. u Genovi kao najmlađa od petero djece. Njezin otac, nećak pape Inocenta IV, bio je i napuljski vicekralj.
Obrazovana i inteligentna djevojka, Katarina je od djetinjstva željela postati redovnica, ali je obitelj nakon očeve smrti dogovorila 1463. njezinu udaju za mladog genovskog plemića, Giuliana Adorna. Bilo joj je tada tek 16 godina. Njezin muž bio je nevjeran, rasipan i nasilan čovjek, djece nisu imali pa je Katarina prvih pet godina braka bila vrlo nesretna. Idućih pet godina vodila je pak život ispunjen neprestanim zabavama i raznoraznim užicima. Nije ni u takvom načinu života nije pronašla ni sreću ni mir. U zdvojnom stanju, po zagovoru svetog Benedikta, a na nagovor svoje sestre, genovske redovnice, iskreno se ispovijedila. Doživjela je tada, 24. III. 1473, mistično iskustvo, ekstazu i viziju, u kojoj je spoznala puninu Božje ljubavi i strahotu vlastite grešnosti. Taj doživljaj označio je početak njezinog posvemašnjeg saveza s Kristom Gospodinom. Shvatila je tada neizmjernu Božju dobrotu.
Posvetila se potpuno bolesnicima u genovskoj bolnici (Ospedale di Pammatone), a nakon obraćenja pridružio joj se i suprug Giuliano. On je 1497. umro kao pokajnik, a Katarina je za vrijeme epidemija kuge u Genovi (1493. i 1501) neprestano bila na raspolaganju bolesnicima. I sama je oboljela od kuge, ali je čudesno ozdravila. “Madonna Caterinetta”, kako su je zvali, postala je i upraviteljica velike genovske bolnice.
Franjevačka trećoredica, nakon obraćenja pričešćivala se svakodnevno (rijetkost za ono vrijeme), a za vrijeme došašća i korizme suzdržavala se 25 godina od svake hrane. U tom razdoblju živjela je samo od svete pričesti i ponekad pila malo slane vode. Od 1499. bila je duhovna sljedbenica svojeg ispovjednika, Don Cattanea Marabottija, koji joj je pomogao u opisivanju i tumačenju doživljenih vizija, a sastavio je i njezina „Sjećanja“. Glasovita su Katarinina djela „Dijalozi duše i tijela“ i „Rasprava o čistilištu“. Godine 1507. teško se razboljela, morala je smanjiti svoje poslove, ali je do kraja života ostala vrlo aktivna.
Iscrpljena tjelesnim i duševnim naporima, Caterina je preminula u Genovi na današnji dan, 15. rujna 1510. Blaženom ju je proglasio 1675. papa Klement X, a svetom 1737. papa Klement XII. Zazivaju je kod bračne nevjere i raznih napasti, a zaštitnica je mladenki, udovica, bračnih parova bez djece, problematičnih brakova, osoba kojima se rugaju zbog vjere, žrtava preljuba i talijanskih bolnica.
Izvor/ Tekst i foto: Zupajastrebarsko.hr
…
DANAS CRKVA SLAVI I ČASTI GOSPU ŽALOSNU ILI MARIJU OD SEDAM ŽALOSTI;
te se spominje i svetog Mirina (Mirren), irskog redovnika i škotskiog misionara.
Više o svecima i svetkovinama dana možete doznati klikom na poveznicu službene web stranice župe svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko: http://www.zupajastrebarsko.hr/svetac_dana.asp
…
/Misija FRAMOST/