
Alzheimerova bolest je progresivna, neurodegenerativna i neizlječiva bolest mozga koju karakteriziraju gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjena osobnosti. Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu je sve veća pojavnost neurodegenerativnih bolesti mozga
…
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna. Bolest je prvi opisao njemački patolog i neurolog Alois Alzheimer, 1906. godine. Alzheimerova bolest je progresivna, neurodegenerativna i neizlječiva bolest mozga koju karakteriziraju gubitak pamćenja, sposobnosti rasuđivanja i promjena osobnosti.
Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu je sve veća pojavnost neurodegenerativnih bolesti mozga, odnosno različitih vrsta demencija, što je povezano s općim starenjem pučanstva i produljenjem očekivane životne dobi, navodi Stampar.hr.
Alzheimerova bolest je najučestaliji uzrok nastanka demencije te najčešći uzrok funkcionalne onesposobljenosti u osoba starijih od 75 godina i četvrti uzrok smrti. Rizični čimbenici za pojavu Alzheimerove bolesti su dob, spol, raniji udarci u glavu, povijest krvožilnih bolesti, pušenje, debljina i šećerna bolest. Najznačajniji faktor rizika za obolijevanje je dob. Bolest se najčešće razvija nakon 65. godine života, a rizik raste sa starošću. Prosjek trajanja bolesti je osam do 10, a ponekad i do 15 godina. Simptomi bolesti se javljaju postupno. Prvi i najizrazitiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, posebno događaja koji su se dogodili nedavno, a slijede ga psihičko i fizičko propadanje. Lijek za liječenje Alzheimerove bolesti trenutno ne postoji, ali postoje lijekovi – antidementivi, koji usporavaju razvoj simptoma i poboljšavaju kvalitetu života oboljelih i članova njihovih obitelji, koji postaju neformalni njegovatelji osoba s demencijom. Kako bi liječenje otpočelo pravovremeno važno je rano prepoznavanje znakova Alzheimerove bolesti, odnosno njena rana dijagnoza, navodi Stampar.hr.
10 RANIH ZNAKOVA ALZHEIMEROVE BOLESTI
-
Poremećaji pamćenja (gubitak pamćenja razvija se polako tijekom više mjeseci ili godina).
-
Poteškoće u izvršnim funkcijama (kuhanje, spremanje, održavanje higijene).
-
Poteškoće govora, čitanja i pisanja (zaboravljanje riječi, nadomještanje neuobičajenim zamjenama; rečenice postaju teško razumljive, nemaju svrhe niti dubljeg smisla).
-
Gubitak prostorne i vremenske orijentacije (nepoimanje dana, mjeseca ili godine; nemogućnost snalaženja na od prije poznatim mjestima).
-
Pogrešne procjene i odluke (odijevanje neprimjereno vremenskim uvjetima ili socijalnim prigodama).
-
Poremećaji apstraktnog mišljenja (nesnalaženje u novčanim poslovima ili nemogućnost ispunjavanja formulara; nerazumijevanje pojmova, kao što su „rođendan“, „pravda“ ili „ljubav“).
-
Učestalo zametanje i gubljenje stvari (spremanje stvari na neuobičajena mjesta)
-
Promjene raspoloženja i ponašanja (depresivnost, anksioznost, razdražljivost i emocionalna inkontinencija).
-
Promjena osobnosti (pretjerana sumnjičavost, ustrašenost, ljubomora).
-
Gubitak interesa za socijalne aktivnosti (osjećaj napuštenosti, osamljivanje, nezainteresiranost).
Posljedice bolesti utječu, kako na oboljelog, tako i na cijelu obitelj. Upravo obitelj prva primjećuje simptome bolesti. Na početku bolesti više pati pojedinac, a kasnije kako bolest napreduje, smatra se da više pati obitelj. U skrbi za oboljelog potrebno je beskrajno strpljenje i razumijevanje. Komunikacija s protekom vremena postaje sve teža, a sposobnost govora sve više oštećena.
10 SAVJETA ZA POBOLJŠAVANJE KOMUNIKACIJE
-
Nastojte održati dobro raspoloženje.
-
Usmjerite pažnju bolesnika.
-
Izrecite poruku jasno.
-
Postavljajte jednostavna pitanja.
-
Slušajte svojim ušima, očima i srcem.
-
Isprekidajte aktivnosti u niz manjih.
-
Kada su “teški”, preusmjerite im pažnju.
-
Pokažite naklonost, pružite sigurnost.
-
Prisjetite se dobrih starih dana.
-
Sačuvajte smisao za humor.
Prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, spec. psihijatar, subspecijalista socijalne psihijatrije
Martina Bekić, mag. med. techn.
Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
*Više na poveznici izvora: Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21. rujna | NZJZ Andrija Štampar (stampar.hr)
…
/Misija FRAMOST/