Izlazak sunca, svitanje ili osvit označava izlazak Sunca nad obzorom. Prije izlaska sunca nastupa zora koja varira ovisno o zemljopisnoj širini. Izlazak Sunca započinje kada na obzoru izlazi vršak sunca.
Iako se čini da se Sunce “izdiže” iz obzora, to je zapravo pokretanje Zemlje koji uzrokuje pojavu Sunca. Iluzija pomičnog Sunca proizlazi iz toga što su promatrači Zemlje u rotirajućem referentnom okviru; ovaj prividni pokret je toliko uvjerljiv da su mnoge kulture imale mitologije i religije izgrađene oko geocentričnog modela, koji je prevladavao sve dok astronom Nikola Kopernik nije formulirao svoj heliocentrični model u 16. stoljeću.*
Izlazak sunca ima posebno mjesto u glazbi, književnosti i umjetnosti. Na primjer, jedna od najpoznatijih Monetovih slika je upravo Impresija: izlazak sunca. Izlazak sunca je prikazan i na zastavi Maršalovih Otoka, na kojoj dijagonalna bijela vrpca predstavlja izlazak Sunca i mir.*
Naslovna fotografija djelo je velikog zaljubljenika u prirodu i najgorljivijeg podupiratelja i vjernog pratitelja Folklornog ansambla ”Jedinstvo”; velikog čovjeka i našeg dragog prijatelja Frane Galzine, koji svako jutro u šetnji Marjanom fotoaparatom bilježi svitanje dana i srdačno pozdravlja svoj lipi Split i cili svit.
…
A kad smo temom u Splitu…
spomenimo i kako je na današnji dan, 5. siječnja 1524. godine, u Splitu preminuo Marko Marulić – kršćanski humanist i otac hrvatske književnosti. Za sobom je ostavio više od 40 djela na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku pisanih u razdoblju od 50 godina, koja su tijekom proteklih stoljeća prevedena na mnoge svjetske jezike.
Rođen je u Splitu (18. kolovoza 1450.), gdje je proveo i cijeli svoj život, zbog čega mu se dodijeva i etnik Splićanin. Tako svoja djela pisana na latinskom potpisuje kao Marcus Marulus Spalatensis ili Marcus Marulus Delmata, a u hrvatskim kao Marko Pečenić (od 1436. godine plemićka obitelj Marulić nazivala se i Pecenić ili Pečenić).
Književni uzori bili su mu Biblija, antička književnost i patrologija, a njegova bogata i opusom raznovrsna i sadržajna djela obožavali su europski vladari.
Veličinu Marulićeva stvaralaštva potvrđuje činjenica da je Thomas More čitao Marulićev Evanđelistar iz 1516. godine u tamnici neposredno pred pogubljenje (1535.) te da je Franjo Saleški uvijek sa sobom nosio Marulićevo djelo Institucije (iz 1506. godine).
Prva uporaba riječi psihologija pripisuje se Maruliću, u njegovu djelu Psichiologia de ratione animae humanae.
Odlukom Hrvatskoga sabora 1996. godine 22. travnja obilježava se kao Dan hrvatske knjige u spomen na Marka Marulića koji je na taj dan 1501. godine dovršio Juditu, Marulićevo najznamenitije djelo. Prvi je to umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku koji se sastoji od šest pjevanja simetričnog rasporeda građe i ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca s prenesenom rimom.
Sabor i Vlada Republike Hrvatske proglasili su 2021. a zatim i 2024. Godinom Marka Marulića.
U dokumentima mjesne splitske Crkve spominje se Marka Marulića kao “slugu Božjeg” jer je umro na glasu svetosti, ali nije pokrenut službeni postupak beatifikacije. Ovozemni ostaci oca hrvatske književnosti počivaju u crkvi sv. Frane u Splitu.
…
Izvor: *Hr.wikipedia.org
Više o svemu doznajte na poveznicama izvora: https://hr.wikipedia.org/wiki/Izlazak_sunca; https://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Maruli%C4%87
Foto: Frane Galzina, Split
/Misija FRAMOST/
