Današnji slavljenik je sveti Hugo (Hugues), biskup Grenoblea.
Rođen je 1052. u gradiću Châteauneuf-sur-Isère (departman Drôme, Dauphiné, jugoistočna Francuska). Sin pobožnih roditelja, drag dječak i primjeran učenik, s 25 godina postao je kanonikom katedrale u Valenceu. Biskupom Grenoblea postao je 1080, s 27 godina, i na tom položaju ostao do kraja života, 52 godine.
Nastojao je obnoviti svoju biskupiju u duhu grgurovske reforme. Crkva je u to vrijeme bila u sukobu s njemačkim carem Henrikom IV. i nastojala se osloboditi od cezaropapizma, upletanja države u crkvene poslove. Biskupi su se morali boriti protiv sebičnosti velikaša, ali i protiv svećenika, koji se nisu podvrgavali crkvenoj disciplini (trgovanje crkvenim službama i stvarima, kršenje celibata).
Hugo je bio poznat po izvanrednoj, neumornoj i svestranoj aktivnosti, ali i po svojoj predanosti duhu molitve i kontemplacije.
Bio je glasovit po svojim velikim graditeljskim sposobnostima i mudrim presudama u sukobima dijecezanskih i redovničkih svećenika, klerika i svjetovnjaka. U Grenobleu je sagradio tri bolnice, središnju tržnicu, kameni most i obnovio katedralu. Proslavio se i svojim sjajnim propovijedima, kojima je obratio mnoge ljude i znatno utjecao na tadašnji javni život. Bio je veliki prijatelj svetog Brune, osnivača kartuzijanaca. Prvih 48 godina djelovanja kartuzijanaca usko je povezano s imenom i djelovanjem svetoga Huga. On im je omogućio osnivanje samostana u planini Chartreuse. Bio je njihov prijatelj i zaštitnik i sve do kraja života podupirao ih je savjetima i mnogim dobrim djelima.
Preminuo je na današnji dan, 1. travnja 1132, u Grenobleu, okružen svojim dragim kartuzijancima. Već dvije godine nakon smrti, 1134, papa Inocent II. proglasio ga je svetim.
Patio je od čestih glavobolja pa je kasnije postao i zaštitnik bolesnika s takvim problemima, ali i grada Grenoblea te mnogih župa i crkava diljem svijeta.
Izvor/ Tekst i foto: Zupajastrebarsko.hr
…
Uz svetog Hugu današnji zaštitnici su i:
sveta Marija Egipatska, pokornica i pustinjakinja, rođena oko 344. u sjevernom Egiptu;
sveti Venancije (latinski Venantius), mučenik u III. stoljeću, rodom iz Rima, bio je biskup u Delminiju (latinski Delminium, danas Tomislavgrad). Širio je kršćanstvo po neretvanskom kraju i u Panoniji. Stradao je mučeničkom smrću 259. u Delminiju, za vladavine rimskog cara Valerijana;
te blaženi Karlo Austrijski, hrvatsko-ugarski kralj (Karlo IV) i austrijski car (Karlo I) od 1916, rođen je 17. kolovoza 1887. u dvorcu Persenbeugu (Persenbeug-Gottsdorf, kotar Melk, Donja Austrija), kao Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Marie von Habsburg-Lothringen, sin nadvojvode Otta i princeze Marije Josephe von Sachsen, sinovac (pranećak) cara Franje Josipa I.
*Više o svecima i svetkovinama dana možete doznati klikom na poveznicu službene web stranice župe svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko: http://www.zupajastrebarsko.hr/svetac_dana.asp
…
/Misija FRAMOST/
