Judita (hebrejski Židovka), legendarna junakinja starozavjetne biblijske knjige Judita, živjela je u 4. stoljeću prije Krista. Bila je ljupka, pobožna i hrabra udovica koja je oslobodila svoj rodni grad Betuliju, opsjednutu od Nebukadnezarove asirske vojske.
…
Svojom ljepotom očarala je neprijateljskog asirskog vojskovođu Holoferna. Nakon pokorničke molitve odjenula je najljepše haljine i ukrase, povela sa sobom služavku koja je nosila jelo i piće te se uputila u Holofernov šator pod izlikom da će mu pokazati kako najlakše osvojiti grad. Nakon što ga je opila u njegovoj ložnici, dok je spavao, odrubila mu je glavu. Donijela je Holofernovu glavu u Betuliju kao trofej. Kad su neprijatelji doznali za umorstvo svojeg vojskovođe, odustali su od opsjedanja grada.
Knjiga o Juditi, jedan od najdramatskijih biblijskih opisa, poticajna je priča, teološki prikaz izraelskog otpora poganskim osvajačima. Veliča židovsku religiju i domoljublje. Religija je toliko nacionalna, zakonska i praktična da se zapravo izjednačuje sa samim životom naroda i domoljubljem. Obrana domovine je obrana života i vjere.
Vojskovođa Holoferno utjelovljena je neprijateljska sila, a Judita simbol židovskog naroda, koji, bijedan i osiromašen poput udovice Judite, dolazi u sukob sa svojim neprijateljem. Knjiga je nastala u Palestini u vrijeme grčke vladavine, u 2. ili početkom 1. stoljeća prije Krista i pisana je hebrejskim ili aramejskim jezikom, a sačuvana samo u grčkom prijevodu. Djelo se odlikuje izvanrednom umjetničkom snagom, zbijenošću izražavanja, fino zapaženim detaljima i plastičnim opisima.
Motiv Judite i Holoferna često nalazimo u likovnoj umjetnosti (Sandro Botticelli, Andrea Mantegna, Donatello, Michelangelo, Caravaggio, Giorgione, Tizian, Lucas Cranach stariji, Artemisia Gentileschi, Francisco Goya, Horace Vernet, Gustav Klimt, Bela Čikoš-Sesija), književnosti (Dante, Geoffrey Chaucer, Hans Sachs, Martin Opitz, Friedrich Hebbel, Georg Kaiser) i glazbi (Antonio Vivaldi, Wolfgang Amadeus Mozart, Arthur Honegger, Aleksandr Nikolajevič Sjerov).
I „otac hrvatske književnosti“ Marko Marulić (1450-1524), napisao je svoj religiozni ep „Juditu“ (Venecija, 1521) potaknut ovim biblijskim djelom.
Izvor/ Tekst i foto: Zupajastrebarsko.hr
…
Uz svetu Juditu današnji zaštitnici su i:
sveti Nunzio Sulprizio, skromni talijanski kovački šegrt, rođen 13. travnja 1817. u selu Pescosansonesco (provincija i biskupija Pescara, Abruzzo) kao sin postolara Domenica i prelje Rose;
te sveti Gotthard (Godehard), biskup Hildesheima, njemački benediktinac, rođen 960. u Reichersdorfu kod Niederalteicha (župa Schwanenkirchen, okrug Deggendorf, biskupija Passau, Donja Bavarska), kao sin Ratmunda, vazala tamošnjeg samostana augustinskih kanonika.
*Više o svecima i svetkovinama dana možete doznati klikom na poveznicu službene web stranice župe svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko: http://www.zupajastrebarsko.hr/svetac_dana.asp
…
/Misija FRAMOST/
