Sv. Alojzije Gonzaga; Foto/ Preuzeto sa: Zupajastrebarsko.hr

Današnji je sveti zaštitnik Alojzije (Luigi) Gonzaga, talijanski isusovac i zaštitnik mladeži.

Potomak glasovite plemićke obitelji, rodio se 9. ožujka 1568. u obiteljskom dvorcu u gradu Castiglione delle Stiviere (provincija Mantova, Lombardija), kao prvorođeni sin nasljednik. Od malih nogu spremali su ga za karijeru vojnika i dvoranina. Živahan dječak, sanjao je o vojničkom pozivu, ali ga je majka Marta naučila važnosti molitve i ljubavi prema dragom Bogu i siromasima. Boravio je od 1576. u Firenci s mlađim bratom Rodolfom kao paž na dvoru Medicijevih, učio latinski i francuski, plesao i odlazio u lov. Kad ga je bolest bubrega prikovala za krevet, prihvatio je to kao blagoslov, mnogo molio i čitao životopise svetaca. Od 1579. boravio je na dvoru vojvode od Mantove i ostao zaprepašten nasilnim i lakoumnim dvorskim životom. Kad se vratio u obiteljski dom, primio je 1580. prvu pričest od svetog Karla Boromejskog.

Divio se doživljajima isusovačkih misionara u Indiji, poučavao vjeronauku dječake u Castiglioneu i redovito pohađao crkve kapucina i barnabita u Casaleu Monferrato, gdje je njegova obitelj provodila zime. Od 1582. boravio je kao paž i na kraljevskom dvoru u Madridu i doživio njegov sjaj i raskoš. Ipak se sa 17 godina odrekao naslova markiza i vlasništva nad imanjem u korist mlađega brata Rodolfa te 1585. u Rimu stupio u novicijat Družbe Isusove. Sjaj kneževskih i kraljevskih dvorova zamijenio je poniznim, jednostavnim i redovničkim životom, živio asketski, patio od kožnih bolesti, glavobolje i besanice.

Nakon svršetka novicijata studirao je od 1588. teologiju i filozofiju na glasovitom rimskom kolegiju uz duhovno vodstvo Roberta Bellarmina, kasnijeg kardinala i sveca, koji je napisao njegov životopis. Godine 1591. u Rimu je izbila epidemija kuge. Isusovci su otvorili bolnicu za oboljele, a Luigi se dobrovoljno javio da ih njeguje i dvori.

Dvorio je kužne bolesnike, zarazio se i preminuo u 23. godini života, na današnji dan, 21. lipnja 1591, u Rimu.

Blaženim ga je proglasio 1605. papa Pavao V, a svetim 1726. papa Benedikt XIII. Zaštitnik je mladeži, studenata, očnih bolesnika i slabovidnih osoba, osoba koje boluju od AIDS-a i osoba koje o njima brinu, katoličke mladeži, isusovačkih novaka, kužnih bolesnika, tinejdžera te mnogih naselja, učilišta, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Čaglin, Popovača, Grkaveščak kod Svetog Martina na Muri, Pećnik kod Modriče, Gornja Dubica kod Odžaka, Travnik-sjemenište).

Izvor/ Tekst i foto: Zupajastrebarsko.hr

Uz svetog Alojzija Gonzagu današnji zaštitnici su i:

sveti Lazar – gubavac, siromah u Isusovoj prispodobi, koji je prema evanđelju svetog Luke (Luka 16, 19-31) uzalud prosio pred vratima škrtog bogataša. U srednjem vijeku sveti Lazar se smatrao zaštitnikom gubavaca, pa su po njemu nazvane ustanove za smještaj gubavaca i drugih zaraznih bolesti-lazareti;

te sveti Gideon (Gedeon, Jerubbaal ili Jerobaal), starozavjetni izraelski junak, sin Joašev iz plemena Manašeovog; sudac i osloboditelj Izraelaca. Živio je i djelovao u 11. stoljeću prije Krista.

*Više o svecima i svetkovinama dana možete doznati klikom na poveznicu službene web stranice župe svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko: http://www.zupajastrebarsko.hr/svetac_dana.asp

/Misija FRAMOST/