Sv. Bernard; Foto/ Preuzeto sa: Zupajastrebarsko.hr

Današnji sveti zaštitnik, Bernard iz Clairvauxa, rođen je kao plemićki sin 1090. u Fontaine-lès-Dijonu, u istočnoj Francuskoj.

Nakon školovanja u Châtillon-sur-Seine, ušao je 1113. zajedno s 25 prijatelja i četvoricom braće u red cistercita, reformiranih benediktinaca, u opatiju Cîteaux, a uskoro mu se pridružio otac i još jedan brat. Osnovao je 1115. opatiju Clairvaux, u kojoj je ubrzo djelovalo 700 redovnika. Napisao je cistercitska pravila, reformirao red i najzaslužniji je za njegovo širenje (potaknuo je osnivanje 163 samostana po cijeloj Europi, a u vrijeme njegove smrti bilo ih je 343). Pokretač II. križarskog rata, borac protiv heretika i šizmatika, bio je duhovni vođa tadašnje Europe i savjetnik mnogih papa, vladara i biskupa.

Glavni predstavnik mističnog smjera u srednjovjekovnoj teologiji, veliki štovatelj Djevice Marije i glasoviti mariolog, bio je jedan od najvećih govornika kršćanskog Zapada (propovijedao je u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj), “Doctor mellifluus”“(slatkorječivi, medeni crkveni naučitelj”), i autor brojnih djela: zbirki propovijedi, pisama, teoloških, apologetskih i asketsko-mističnih rasprava.

Preminuo je u opatiji Clairvaux (Ville-sous-la-Ferté, departman Aube), u sjeveroistočnoj Francuskoj, na današnji dan, 20. kolovoza 1153. Svetim ga je kao prvog cistercita proglasio 1174. papa Aleksandar III., a crkvenim naučiteljem 1830. papa Pio VIII.

Zaštitnik je cistercita, Burgundije, pčela i pčelara, svjećara, voskara, Gibraltara, Cambridgea i katedrale u Speyeru. Posvećena su mu brojna naselja, učilišta, udruge, župe i crkve širom svijeta i u Hrvatskoj (Funtana u Istri). Njegovi cisterciti (njih oko 2800) uspješno djeluju i danas diljem svijeta, a od 1982. do 2010. djelovali su i u Hrvatskoj (do 2008. u Jastrebarskom, nakon toga u Generalskom Stolu).

Izvor/ Tekst i foto: Zupajastrebarsko.hr


 

Uz svetog Bernarda današnji zaštitnici su i:

sveta Maria Matilda de Mattias, talijanska redovnica, mističarka, utemeljiteljica kongregacije sestara Klanjateljica Krvi Kristove, rođena 4. veljače 1805. u Vallecorsi (provincija Frosinone, Lazio, biskupija Gaeta), oko 90 kilometara jugoistočno od Rima;

te sveti Samuel (Šmu’el, hebrejski šemu‘el: Bog je uslišao), posljednji izraelski sudac, svećenik i prorok, rodio se oko 1070, a preminuo oko 980. prije Krista. Podrijetlom iz Rame, iz Benjaminovog plemena, sin Elkane i Ane, bio je začetnik, promicatelj i nositelj narodnog i političkog jedinstva nesložnih izraelskih plemena.

*Više o svecima i svetkovinama dana možete doznati klikom na poveznicu službene web stranice župe svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko: http://www.zupajastrebarsko.hr/svetac_dana.asp


 

/Misija FRAMOST/