9. studenoga 2025. u 8.00 sati, napustio nas je poznati hercegovački franjevac fra Petar (Stjepan) Krasić.
Rođen 2. kolovoza 1935. godine u Čitluku, a za svećenika je zaređen 29. srpnja 1958. godine u Mostaru. Bio je poznati kinolog, ljubitelj prirode, upravitelj Parka prirode Blidinje, stvaralac i graditelj Franjevačke Crkve u Masnoj Luci po čemu ga šire narodne mase pamte.
Njegov put kreće od Slanog (Dubrovačka županija) gdje je u vrijeme vladavine komunističke partije i zabrane odražavanja vjerskih skupova u tajnosti pripremio 14-ero djece od 1. do 4. razreda Osnovne škole za svetu pričest i postao miljenik mještana Slanog. Nakon toga na preporuku Poglavara, fra Petar je poslan na Humac da bude odgojitelj budućih fratara.
Na humcu je boravio 2 i po godine gdje je u međuvremenu diplomirao u Ljubljani i položio magisterij. Nova misija je bila župa Ljuti Dolac, gdje je u svoj boravku organizirao hodočašće Gospi na Širokome Brijegu. Bilo je to prvo javno hodočašće nako 1945. Godine, i “probijanje leda” jer je vlast branila vjerske obrede van crkvenih dvorišta. Nakon te misije odlazi na Kočerin gdje je se zadržao 13 godina.
U toj župi nastaje podvig gdje predvodi 2500 tisuće župljana iz obližnjih sela na hodočašće Gospi u Široki Brijeg, o čemu je bila obavještena tadašnja milicija, ali molitva i pjesma je toliko bila snažna da hrabri hodočasnici nisu posustali ni trenutka odašnjoj vlasti. U službi boravka na Kočerinu bio je pokretač u obnovama i gradnji crkava u filijalama, a uz pomoć mještana i dobrih vjernih ljudi i mlađeg brata fra Ljube u periodu od 1976-1980 grade crkvu sv. Franje Asiškog na Kočerinu.
Na otvorenju te crkve pojavilo se 110 svećenika i 10 000 Hrvata katolika. Nakon toga odlazi u Mostar kao vikar Provincije gdje također sudjeluje u obnovama crkvi i obližnjih zgrada koje su bile razrušene.
Ranih 80-ih odlazi na planinu, svoju najveću ljubav, čvrsto odlučuje vratiti se u zaštitu prirodnog bisera i planinskih polja. Morao je naći načina da spasi spaljeni prostor planine, na kojemu nije bilo ni puta ni kuće ni vode, gdje se do fratarske kuće nije moglo ni doći. 1981. godine započinju prvi radovi na današnjoj crkvi u Masnoj Luci, gdje su mu pomagali njegovi prijatelji iz Crnča. Dozvolu za gradnju je jedva dobio, zbog čega je čak morao otići do Beograda da dobije suglasnost za obnovu crkve u Masnoj Luci, koju su četnici spalili 1942. godine.
Na Blidinju je napravio 6 grobalja i sve ih je odlučio zaštiti i ograditi. Punih 8 godina odlazio je iz Mostara u planinske kapelice govorit mise sve dok nije 1988. došao stalno boravit u Masnu Luku. Utemeljitelj je Parka prirode Blidinje, planinarskih staza, od kojih jedna upravo ide iz Masne Luke. Za vrijeme veliko-srpske agresije suorganizirao je “cestu spasa” koja je prolazila pored Masne Luke, gdje je spas našlo vise od 300 000 muslimana.
U Masnoj Luci ne samo da je sagrađena Crkva, nego i galerija s pratećim sadržajima i sobama za duhovne obnove. Njegovih djela i podviga ima još na stotine, a sve to možete naći u knjizi “Fratar i planina” koja je izdana 2022. godine, gdje uz pomoć urednika, suradnika i prijatelja opisuje svoj životni put na preko 500 stranica. Ipak ostavština u Parku prirode Blidinje je nešto po čemu ćemo ga svi pamtiti kad god se pojavimo ispred crkve sv. Ilije Proroka u Masnoj Luci.
Počivao u miru fra Petre!!
Tekst donosi: Hercegovački portal
Više na poveznici izvora: Umro je poznati hercegovački franjevac fra Petar Krasić | Hercegovački portal
Izvor: Hercegovački portal
/Misija FRAMOST/
