Svečano obilježavanje 155. obljetnice osnutka župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gorancima održat će se u subotu, 25. travnja 2026. godine na lokalitetu prvog sjedišta župe – Široka njiva u zaseoku Puzevina u Gorancima.
…
Program obilježavanja:
11:30 sati – okupljanje vjernika i gostiju
12:00 sati – sveta misa koju će predvoditi fra Jozo Grbeš, provincijal
nakon mise – prigodno druženje
Ova značajna obljetnica predstavlja važan trenutak za vjernike i šire područje Goranca, podsjećajući na bogatu duhovnu i kulturnu baštinu ovoga kraja, poručili su iz Organizacijskog odbora Udruge Goranačko blago, a kako donosi portal Jabuka.tv.
Zapratite i doznajte više na poveznici izvora: Goranci slave 155. obljetnicu osnutka Župe, misu predvodi provincijal Grbeš – Jabuka.tv
Župa Goranci…
… osnovana je 27. travnja 1871. godine. Prostorno, jedna od najvećih, župa u Mostarsko – duvanjskoj biskupiji, prirodnu granicu župe čine na sjevernoj strani područje obronaka planine Čabulja, na istočnoj strani Đubrani (župa Potoci, Bijelo Polje), sa zapadne strane Bile – Misište, te s južne Cim, Vihovići i Planinica.
Prema starim predajama, župa Goranci ima oko šest sati hoda po dužini, a četiri sata po širini kamenjarskog puta. Sastoji se od sljedećih mjesta: Goranaca, Bogodola, Raške Gore, Planinice, Sovića, Bila i Ladine.
Župa Goranci se prvi put spominje u 15. stoljeću i bilo je naseljeno mjesto prije 4000 godina, što dokazuju brojne gomile i gradine koje su sagradili Iliri.
Prvih sto godina kad se župa odvojila od župe Gradac župnik nije imao trajno boravište, već je hodao od sela do sela i tajno slavio mise i dijelio sakramente.
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo sagrađena je 1884. godine. Središte župe je Pod jelom, udaljeno 12 km od Mostara i nalazi se na 670 metara nadmorske visine. Prema prvome Šematizmu objavljenom po osnutku župe iz 1873., župi su pripadala sela: Goranci, sa zapada Bogodol, s istoka Domazeti, Đubrane i Sirge, sa sjevera Podivačje i Željetuš te s juga Sovíći i Planinica.
Prvu župnu kuću, malenu i neuglednu, sagradio je prvi župnik fra Mate Prskalo na mjestu Široka njiva. Zemljište je kupljeno novcem koji je darovao apostolski vikar fra Anđeo Kraljević (150 forinti), a on ih je dobio iz pobožne Lyonske zaklade. Kuća je sagrađena zalaganjem župnika fra Mate, a župljani su donijeli građu i pomagali radom. Mise su se služile po grobljima.
Novu župnu kuću Pod jelom, gradio je “neumornim trudom i vlastitim troškom” župnik fra Jakov Kraljević (1880. – 1889.), počevši od 1883. godine. Zemljište su mu darovali Mustajbeg Čelebić iz Mostara i njegovi kmetovi Jozo Stojkić i Andrija i Jozo Ćorić. Građena je istodobno sa župnom crkvom. Kamen je puk donosio sa Željetuša, ploče s Vrdi, a trenice iz Šuice. Ta župna kuća je bila teško oštećena u ratu 1942. godine.
Stoga se moralo misliti na izgradnju potpuno nove kuće. Toga se posla prihvatio župnik fra Dinko Maslać. Radovi su započeli u ljeto 1975., a najveći je dio troškova snosila Hercegovačka franjevačka provincija, makar su svoj prinos dali i župljani. Kuća je dovršena i useljena 1976. Crkvu je također gradio župnik fra Jakov Kraljević.
Gradnja je započela 1883., a crkva je pokrivena 1884. godine. Novac za krov darovao je i car Franjo Josip I. (300 forinti). Crkva je zidana kamenom koji se poslije mise donosio s obližnjega brda Migura. Isti je župnik nabavio i zvono 1886. godine. Postavljeno je na drvene grede u blizini crkve početkom 1887. i tom je prigodom priređeno veliko slavlje u župi.
Župnik fra Krešo Jukić temeljito je preuredio crkvu od 1968. do 1972. Tom je prigodom sagrađen i betonski zvonik, a na njega je postavljeno zvono nabavljeno 1886., kao i novo, kupljeno 1972. godine.
Svi su radovi obavljeni u prigodi proslave 100. obljetnice župe (1871. – 1971.). Župnik fra Dinko Maslać sa župljanima je tijekom ljeta 1978. postavio novi, bakreni krov na crkvu sa snjegobranima i olucima.
Župnik fra Marko Jurič je u jesen 2003. obnovio fasadu na crkvi i zvoniku, a 2005. elektrificirao zvono. Na fra Jakova Kraljevića podsjeća kamena ploča s natpisom, koju je pronašao župnik fra Ferdo Boban 2008. godine. Na njoj stoji napisano: Vječni spomen / svih zgradja / ovdi u Gorancim / o. fr. Jakova Kraljevića / 1880.
2020. godine na župnoj crkvi stavljeni su vitraji, pod vodstvom sadašnjeg župnika fra Ivana Ivande.
U župi postoji petnaestak grobalja, što je posljedica velike rasprostranjenosti župe. Do 1975. u samo četirima grobljima bile su podignute kapelice. Danas na području župe ima više kapelica, što na grobljima, što malenih zavjetnih s kipovima svetaca. Ima i zvonika sa zvonom, kao i križeva na raskrižjima.
PODRUČNE CRKVE
Postoje i tri područne crkve. Područna crkva sv. Ante u Bogodolu udaljena je od župne 8 kilometara, sagrađena je 1965. godine. Zidana je kamenom, a pokrivena ciglom. Veličina: 12 x 7 m te apsida 1,6 x 3,2 m. Iznad apside je zvonik sa zvonom iz 1938. godine.
Područna crkva u Domazetima u Raškoj Gori, posvećena sv. Nikoli Taveliću i udaljena je 13,7 kilometara od župne. Izgrađena je 1980. zalaganjem župnika fra Dinka Maslaća. Zvono je iz 1910., a prije je visjelo na drvenome zvoniku na čulici, udaljenoj od današnje crkve oko 200 metara. Kupili su ga mještani Raške Gore i goranačkoga zaseoka Čerek.
Područna crkva sv. Josipa radnika na Groblju mira na Bilima sagrađena je 2015. Gabaritnih je dimenzija 9 x 11,2 m sa dodatkom ulaznog trijema dimenzija 4,10×11,10m. S njene istočne strane smještena je kosturnica gabaritnih dimenzija 13,75 x 12,50 m i kapaciteta 800 mjesta.
Osobito je poznato misište na Bilima, gdje se misa slavila u skrovitosti tijekom turske vladavine, a običaj je do danas da se jednom godišnje na istome mjestu slavi misa.
/Izvori: goranci.blogspot.com, grude.com/
/Misija FRAMOST/
