U četvrtak, 4. lipnja, u prostorijama SOS Centra za hraniteljstvo u Mostaru održano je predavanje na temu ”Mentalno zdravlje zajednice”. Predavanje o važnosti brige o mentalnom zdravlju s posebnim osvrtom na postporođajnu depresiju i psihozu, tzv. Baby blues, održala je Tanja Goluža, nastavnica zdravstvene njege i hitnih medicinskih postupaka, uz stručnu podršku gosta predavača Dijane Tadić, psihologinje i psihoterapeutkinje.
…
Na samom početku prisutne je pozdravila i o ovom projektu, koji se realizira u sklopu projekta Agencije lokalne demokratije Mostar ”Žene za ekonomsko učešće, napredak i afirmaciju – ŽENA“, upoznala Adla Dizdar Hodžić, koordinatorica projekta.
”Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti koje vam omogućava da se nosite sa životnim izazovima u svakodnevnom životu. Tjelesno i mentalno zdravlje se međusobno nadopunjuju te su jednako važni za ostvarenje naših potencijala i ispunjen život. Pogrešno je davati prednost fizičkom zdravlju, a mentalnom zdravlju tek kada se poremeti. Briga o mentalnom zdravlju trebala bi biti svakodnevna navika i rutina kao što je održavanje dnevne higijene, poput pranja zuba i slično.”, bile su uvodne riječi Tanje Goluže o temi o kojoj se u našim zajednicama još uvijek nedovoljno govori, da li zbog tradicionalnog odgoja, srama ili pak straha od neshvaćenosti i osude.
Kroz daljne izlaganje, sudionici su imali priliku upoznati se s najčešćim izazovima vezanim uz mentalno zdravlje, posebice u postporođajnom razdoblju, načinima prepoznavanja simptoma te mogućnostima pružanja podrške i pomoći osobama koje se suočavaju s ovim poteškoćama.
Zanemarivanje mentalnog zdravlja dovodi do ozbiljnih psihičkih, fizičkih i socijalnih posljedica, uključujući razvoj teških poremećaja poput anksioznosti i depresije, pada imunološlog sustava, razvoja kroničnih bolesti, PTSP, suicidne misli, povećan rizik od razvoja ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama, socijalnu izolaciju te narušavanje kvalitete međuljudskih odnosa i radnih sposobnosti. Prepoznavanje, prevencija i rana intervencija ključni su u sprječavanju razvoja ovakvih stanja.
U tome od velike pomoći mogu biti aktivnosti poput predavanja, okruglih stolova, stručnih savjetovanja, radionica i rada s ciljanim skupinama ili pojedincima gdje će se otvoreno razgovarati i ukazati na važnosti brige o mentalnom zdravlju i na taj način doprinijeti boljem i lakšem prepoznavanju simptoma te jačanju svijesti o načinima pružanja pomoći i podrške, koji su od ključne važnosti za očuvanje mentalnog zdravlja i dobrobiti pojedinca i zajednice.
Stručno i inspirativno predavanje otvorilo je i prostor za iskren razgovor među sudionicima, koji su kroz osobna iskustva i zapažanja podijelili svoja razmišljanja te ukazali na važnost razgovora i educiranja o ovoj i sličnim temama te podržali inicijativu u daljnim planovima organiziranja sličnih događaja i aktivnosti.
Prepoznati i prihvatiti problem prvi su i najvažniji koraci nakon kojih slijedi traženje rješenja i pomoć stručnih osoba, zdravstvenih ustanova, udruga ili grupa za podršku, zajednički je zaključak predavača i sudionika ovog predavanja.
”Čuvajte svoje mentalno zdravlje, volite sebe i svaki dan barem na pola sada budite sebi broj 1. To nije sebičnost, to je potreba!”, na samom kraju savjetovala je psihologinja Dijana Tadić.
Ovim predavanjem na značaj brige o mentalnom zdravlju odlučile su ukazati učesnice ”Sigurnog kruga” u Mostaru, prostora nastalog kako bi žene imale mjesto za iskren razgovor, razmjenu iskustava, međusobnu podršku i zajedničko djelovanje. Kroz taj i takve sigurne prostore, koji okupljaju žene u više gradova i općina Hercegovine, nastaju teme koje se tiču svakodnevnog života, ali i potrebe da se o važnim pitanjima, pogotovo u kontekstu ravnopravnosti žena, govori glasnije i otvorenije.
“Priča o mentalnom zdravlju zajednice, žena i drugih osjetljivih skupina inicirana je unutar Sigurnog kruga koji smo u Mostaru pokrenuli prije nešto više od dva mjeseca. Kroz razgovore i razmjenu iskustava, učesnice su same prepoznale nekoliko tema koje smatraju važnim i o kojima se u našem društvu još uvijek nedovoljno govori. Jedna od njih je upravo mentalno zdravlje.
Iza susreta ”Sigurnog kruga”, i to je ono na što sam jako ponosna, ne ostaju samo razgovori nego nastaju konkretne ideje, više solidarnosti i više brige za ljude oko nas. Sigurni krugovi danas se razvijaju i u drugim lokalnim zajednicama, u Posušju, Stocu, Širokom Brijegu, Ljubuškom i Grudama, kao prostori u kojima žene mogu otvoreno govoriti, povezivati se i zajedno pokretati promjene u zajednici”, za Framost.com izjavila je Adla Dizdar Hodžić, koordinatorica projekta.
Sigurni krugovi aktivnost su projekta ”Žene za ekonomsko učešće, napredak i afirmaciju – ŽENA“, koji provodi LDA Mostar. Projekt se provodi uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF), u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, a zajednički ga provode UN Women, Međunarodna organizacija za migracije i Populacijski fond Ujedinjenih nacija.
SaraD / Misija FRAMOST
/Misija FRAMOST/
