Tamo negdje 1946. godine komunistički aktivisti kušaju “prosvjećivati” narod. Dokazuju da nema Boga, da je sve “sujevjerje”, da je znanost sve objasnila, da je molitva besmislena i da se treba prihvatiti izgradnje socijalizma. Aktivisti su ulazili u crkve, gledali kako se ljudi mole i odvraćali ih od toga.
Došao tako siromah pred kip sv. Ante u Sarajevu pa naglas molio:
– Sveti Anto, molim te pribavi mi pet stoja! Kuća mi je prazna. Nemam što dati djeci za večeru. Ako mi ti ne pomogneš, ne znam što ću. Molim te za pet stoja!
Slušao to partijski aktivist pa sačekao siromaha pred crkvom i počeo ga “prosvjećivati”:
– Druže, gdje si bio?
– Vjera je privatna stvar, brani se siromah.
– Nemoj ti meni, čuo sam ja šta si ti tamo trabunjao. Šta si tražio u ovoj nenarodnoj ustanovi?
– Molio sam svetog Antu da mi dadne pet stoja, nemam što jesti.
– Druže, zar tebi nije jasno da je ono drvo, kip i ništa više? Kako će ti drvo dati novac?
– Jasno mi je, druže.
– Kad ti je jasno onda zapamti. Ne može ti mrtav kip dati pare.
– Ali meni treba novac.
– Evo ti nešto novca, ali da znaš ovo ti daje socijalistička zajednica a ne neki tamo kip od drveta. Idi sad kući.
Čovjek pogleda smotak novčanica pa se ipak vrati u crkvu, klekne pred kip svetog Ante i govori:
– Hvala ti, sveti Anto, što si me uslišao. Dobio sam novac. Ali, molim te, nemoj mi više slati novac po onom lopovu. Dao mi je samo tri stoje. Dvije je zadržao kod sebe!
Izvor/ Tekst preuzet sa: Svjetlorijeci.ba
Članak “Hvala ti, sveti Anto!” možete pročitati u cjelosti na poveznici izvora: https://www.svjetlorijeci.ba/hvala-ti-sveti-anto/?fbclid=IwY2xjawKHUH5leHRuA2FlbQIxMQBicmlkETFJcU5zYnRKbHVzUktEWTFUAR4FcUFa81c6OM6Yrey–gtpHtuni6NBjJjCuYHea7GNMiUue8GFYfGO-dz-Aw_aem_HH3LYbJtGB13MgSAbVHckQ
Foto: Ante Boras
/Misija FRAMOST/
