Širokobriješki akademik, umirovljeni sveučilišni profesor i svećenik fra Serafin Hrkać preminuo je u utorak, 13. travnja u 79. godini života, 61. godini redovništva i 55. godini svećeništva.
Kako doznaje portal Jabuka.tv preminuo je uslijed pogoršanog zdravstvenog stanja u Covid bolnici u Mostaru.
Sveta misa zadušnica slavit će se u crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu, u srijedu 14. travnja 2021. u 14 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Mekovac na Širokom Brijegu. Tijelo će biti izloženo u crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu u srijedu 14. travnja u 12:30 sati.
Fra Serafin je bio franjevac, filozof i klasični filolog, rođen je 1942. godine u Izbičnu, gdje je završio osnovnu školu, te nižu gimnaziju i malu maturu u Širokom Brijegu, a višu klasičnu gimnaziju u Sinju i Dubrovniku. Filozofiju i teologiju studirao u Sarajevu i Rimu. Za svećenika zaređen 1966. godine. Bio je dugogodišnji član Hercegovačke franjevačke provincije.
Fakultet klasične filologije završio u Rimu gdje je 1971. i doktorirao. Predavao u Splitu, Visokom, Humcu kod Ljubuškog, te Širokom Brijegu. Od 1992. predavao je latinski jezik na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a od 1995. latinski jezik i filozofiju na Pedagoškom, sada Filozofskom fakultetu istoga Sveučilišta, gdje je od 2000. godine postao redoviti profesor. Obnašao je dužnosti pročelnika odjela na studiju filozofije i studiju latinskog jezika na Sveučilištu u Mostaru.
Drugi doktorat iz filozofije obranio na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1997. godine.
Fra Serafin je u Rimu doktorirao klasičnu filologiju i obje stare književnosti, ali je nakon dugogodišnjeg rada po franjevačkim knjižnicama i arhivima u Bosni i Hercegovini otkrio u franjevačkome samostanu u Kraljevoj Sutjesci rukopis lektora filozofije Vinkovčanina fra Antuna Žderića “Enchyridion philosophicum in Universam Aristotelico-Scoticam logicam” te nakon duljih proučavanja prijavio doktorsku disertaciju pod naslovom “Izlaganje o univerzarijama u djelu Antuna Žderića”.
Bio je redoviti član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost (HDZU) od 2000. godine, a od 2002. godine postaje dopisni član, te od 2010. godine redoviti član Akademije nauke i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Utemeljitelj je i ravnatelj Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru osnovanog 2004. godine. Bio je i urednik je znanstvenih izdanja u FRAM ZIRAL – izdavačkoj kući hercegovačkih franjevaca u Mostaru, te član uredništva Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine Mostariensia, Hum, Hercegovina franciscana i Vrhbosnensia. Odlukom Senata Sveučilišta u Mostaru krajem 2013. godine imenovan je članom Povjerenstva matičara za izbor članova Akademije za znanost i umjetnost. Dobitnik “Priznanja za jačanje i razvitak Sveučilišta u Mostaru” u povodu 35. obljetnice Sveučilišta u Mostaru. Uz nastavni rad bavio se prevodilačkim i istraživačkim radom iz filologije, filozofije i leksikografije, te proučavanjem franjevačkog školstva u Bosni i Hercegovini. Objavio je preko 20 djela.
2014. godine dobio je i javno priznanje Zlatna plaketa “Grb Grada Širokog Brijega”. Svoje posljednje dane svećeničke službe proveo je u samostanu na Širokom Brijegu.
(www.jabuka.tv)
