U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a koji se obilježava 23. kolovoza, na ”Groblju mira” na Bilima kod Mostara, jučer, 19. kolovoza, slavljena je sv. misa.
Misno slavlje za sve stradale predvodio je vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić. Koncelebriralo je 10-ak svećenika među kojima je bio povjerenik Komisije Hrvatske biskupske konferencije i BK-a BiH za hrvatski martirologij u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji te član Odjela za Drugi svjetski rat i poraće HNS-a i vicepostulator postupka mučeništva Fra Leo Petrović i 65 subraće fra Miljenko Stojić.
U prigodnoj homiliji mons. Vukšić je podsjetio kako je osnovna kršćanska istina o čovjeku zabilježena na prvoj stranici Svetoga Pisma i glasi da je Bog na svoju sliku stvorio čovjeka, da ga je stvorio kao muško i žensko, to jest oboje jednako sebi slične. ”Stvorio ih je oboje, da budu ne samo njegova pasivna slika nego i aktivna prilika, odraz i prisutnost Božje dobrote u svijetu (…) Međutim, osim što je zemlja uvijek puna dobrote Gospodnje (usp. Ps 33,5) i osim što je bogata čovjekovom dobrotom i uzajamnom solidarnošću, koja je uvijek odraz Božje ljubavi, cijela povijest ljudskoga roda od početka, to jest od Kajinova nasilja nad vlastitim bratom, suprotiva Božjoj želji i posvema protivno izvornoj istini o čovjeku i Božjoj volji o njemu, snažno je obilježena također nasiljem, pa čak i čestim oduzimanjem života. Odnosno, Kajin je uvijek imao sljedbenika zbog čovjekova otpada u obliku neposluha volji Božjoj i izdaje vlastite sličnosti sa Stvoriteljem. Zato su, suprotno Božjoj zapovijedi: ”Ne ubij!”, koja bi trebala voditi i ravnati čovjekov odnos poštovanja prema svakom životu, često u dušama i srcima pojedinih ljudi nastupale zloba, pohlepa i mržnja koje su se potom pretvarale također u nasilje, organizirane strukture smrti, ratne pohode nekih država i ideologije rasne i klasne mržnje”, naglasio je nadbiskup Tomo.
U nastavku je, među ostalim, kazao kako su u povodu 50. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata, biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 3. svibnja 1995. uputili Pismo crkvenoj i društvenoj javnosti. ”I danas, kad molimo za sve žrtve totalitarnih režima, čini se prikladnim i aktualnim podsjetiti na neke misli iz toga Pisma o molitvi za sve žrtve ratova i poraća, jer imaju trajnu poruku i vrijednost. ‘Ne molimo – pisali su biskupi – samo za Hrvate katolike – biskupe, svećenike, redovnike, redovnice i tolike vjernike – nego molimo i za sve nevine žrtve u drugim narodima koji stradaše u okrutnosti ratnog vihora (…) Uvjereni smo da će doći vrijeme kada će se moći zabilježiti sva tragedija koja je učinjena nevinu čovjeku bez obzira koje vjere ili narodnosti bio. Zato spominjanje tih žrtava ne smije biti izazivanje novih rana. U duhu Poruke, koju je sveti Otac, (…) trebao izgovoriti u sarajevskoj katedrali 8. rujna 1994., želimo ostvarivati zahtjev iz Gospodnje nam molitve: Oprosti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim. Ovim riječima, napisao je Papa, dodirnuli smo ključno pitanje (…) U tom duhu molimo za sve nevine žrtve ovoga stoljeća na našim prostorima. Žalimo nad svim učinjenim nepravdama i zlima. Želimo da svaki čovjek može proživljavati svoje ljudsko dostojanstvo, svoj vjerski i nacionalni identitet u slobodi i miru, tuđe poštujući, a svojim se ponoseći. Neka naše ljudsko i vjersko pomirenje sa svima drugim bude zalogom trajnog mira”’, citirao je vrhbosanski nadbiskup Pismo iz 1995.
”Tako su pisali biskupi, a Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe ‘podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi’ (…) Kao katolički vjernici, danas okupljeni na ovom mjestu mira, sa željom da nam Gospodin pomogne imati srce djeteta i radi izgradnje kraljevstva nebeskoga na zemlji, usrdno i ponizno molimo, da među ljudima i narodima, među vjernicima i onima koji to nisu, budu ostvarene plemenite nakane mira, suradnje, sloge, molitvenoga sjećanja, razumijevanja, oprosta, čišćenja pamćenja i oslobođenja od zlopamćenja. A sve radi veće slave Božje na ovomu svijetu, radi izgradnje društvene sloge među ljudima i narodima, radi ekumenskoga susretanja, međureligijskoga dijaloga i radi sretnoga napretka svih Božjih stvorenja. Po Kristu Gospodinu našemu”, poručio je mons. Vukšić.
Misi je prethodio prigodni program s govorima, kojeg je vodio Marinko Karačić, te je upriličeno polaganje vijenaca, a nakon mise nazočnima se obratio fra Miljenko Stojić, te su uručeni prigodni darovi i zahvalnice.
Izvor: /nedjelja.ba/
Foto: Antonio Šutalo
/Misija FRAMOST/
