Tradicionalna hercegovačka jela: uštipci, raštika, pura,...

Mostar ima 2290 sunčanih sati, a južna Hercegovina je još sunčanija te spada u najsunčanije krajeve u Europi. Upravo zahvaljujući hercegovačkoj mediteranskoj klimi i reljefu, hercegovačka vina Žilavka i Blatina spadaju među najkvalitetnija vina na svijetu.

Zbog svega toga vinogradarstvo ovdje ima tisućljetnu tradiciju. O tome svjedoče mnogi povijesni arheološki spomenici još iz rimskog doba na kojima nalazimo uklesane listove vinove loze i grozdova. Prve zapise o hercegovačkim vinima nalazimo u srednjem vijeku u Povelji bosanskog kralja Tvrtka iz 1353. godine, koji kazuje kako je sa svojom pratnjom pio u Suhoj – danas Čitluku, izvrsno hercegovačko vino.

Posebno treba istaknuti zanimljivu neobičnost i jedinstvenu pojavu u svijetu: poznato Kameno vino. Ime je dobilo jer cijela plantaža vinograda niče iz čistog kamena, s minijaturnim primjesima zemlje. Na taj način ova neobično otporna loza crpi vodu kap po kap iz kamena. Ovakav odnos sorti i položaj vinograda koji je neprestano izložen toplom hercegovačkom suncu, bili su temelj za nebrojene nagrade Kamenom vinu. Kameno vino je svijetložuto-zelene boje, kristalne bistroće s 12% alkohola i ubraja se među vina najvišeg ranga. Ohlađeno na 10°C izvrsno prija uz jela od ribe, jela od pečenog i kuhanog mesa, kao i uz razne nareske i paprikaše.

Uz vina, Hercegovina je poznata i po mnogim tradicionalnim jelima na kojima su odrasli naši stari. I danas su to slasne delicije i ponuda mnogih restorana…

  • Uštipci – hercegovački uštipci se prave od gustog tijesta, i duguljasti se lijevaju na vruće ulje. Trebaju izgledati kao stopala i ne smiju se napuhati kao peksimeti, već moraju biti tanki i hrskavi. Tajna je u dodavanju rakije u tijesto, a služe se uz pršut i sir
  • Pura s kiselinom – palenta gusto ukuhana, kiselo mlijeko ponekad obogaćeno istopljenim maslom i bijelim lukom, tzv. lučinica
  • Raštika – gusta čorba od raštike, suhog mesa, geršla ili riže i krumpira
  • Divlje zelje – divlje zelje, sprema se na isti način kao raštika
  • Janjetina ispod sača (peke) ili s ražnja
  • Japrak i dolma
  • Riblji brudet – riječna riba, morska riba, služi se uz puru
  • Kuke – divlje povijene šparoge, spremaju se svježe nasjeckane na salatu ili kao omlet s jajima. Važno je da se ne kuhaju jer tako gube vitamine. Prave šparoge nisu omiljene u Hercegovini i nazivaju se “Zmijske kuke”
  • Izlivač – uzljevača, izljevača itd… krumpir, luk i smjesa brašna i vode, papar i sol… izlijeva se u veću tepsiju kako bi bio tanak i hrskav. Služi se s kiselim mlijekom, mlaćenicom ili jogurtom
  • Starinski žuti kolač – recepti variraju, ali je jako bitno da se pravi od domaćih jaja i posipa šećerom u prahu, ponekad se dodaju grožđice, orasi ili suhe smokve

 

Izvor: /hercegovina.info/

/Misija FRAMOST/