Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 10. listopada Svjetskim danom mentalnog zdravlja. Obilježava se svake godine, a cilj mu je podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja diljem svijeta kao i poticanje na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju.
O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“.
Mentalno zdravlje je povezano s našim subjektivnim osjećajem dobrobiti i upravo stanje dobrog mentalnog zdravlja je preduvjet za zdravo i kvalitetno funkcioniranje u svakodnevnom životu.
Osobe dobrog mentalnog zdravlja imaju kapacitet nositi se sa životnim problemima, stresovima i frustracijama, imaju visoku sposobnost prilagodbe na različite životne okolnosti uz sposobnost očuvanja vlastite dobrobiti, prihvaćaju uspjehe i neuspjehe kao sastavni dio zdravog rasta i razvoja, prihvaćaju i znaju se nositi sa svojim emocijama te ih izraziti na socijalno prihvatljive načine, imaju dobar uvid u realnost, svjesni su svojih kvaliteta i potencijala, imaju učinkovite komunikacijske vještine s drugim ljudima, imaju kapacitet za uspostavljanje zdravih, podržavajućih i emocionalno zrelih interpersonalnih odnosa, produktivni su u svom djelovanju i svojim radom doprinose užoj i široj zajednici.
Na mentalno zdravlje ljudi utječu brojni čimbenici, od genetske predispozicije do različitih drugih bioloških, socioekonomskih i kulturoloških utjecaja.
Želimo li mentalno zdravu zajednicu moramo osigurati i zadovoljiti osnovne egzistencijalne potrebe, izgrađivati okolinu sigurnu od nasilja, poticati pozitivna obrazovna iskustva, osigurati dobre radne uvjete i zapošljavanje te podržavati milje u kojima se poštuju osnovna ljudska prava. Ono što je također izrazito bitno je ulaganje u kvalitetno roditeljstvo i obitelj. Upravo je odnos roditelj-dijete, učenja i iskustva iz primarne obitelji te odnos povjerenja i poštovanja kojeg gradimo unutar obitelji i široj socijalnoj okolini temelj za dobro mentalno zdravlje. To je ujedno i snažan preventivni čimbenik u sprečavanju razvoja različitih psihičkih smetnji (anksiozne i depresivne smetnje, problemi ovisnosti …).
U današnje vrijeme, poremećaji mentalnog zdravlja su ozbiljan zdravstveni, ali i društveni problem, koji zbog sve veće učestalosti i čestog početka u mlađoj dobi, narušavaju kvalitetu života bolesnika, njegove obitelji i okoline. Narušeno mentalno zdravlje uključuje poteškoće na emocionalnom i kognitivnom planu, poteškoće u opažanju, mišljenju, inteligenciji, pažnji, ponašanju, nagonu i volji.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije blizu milijardu ljudi se nosi s poremećajima mentalnog zdravlja. Depresija je danas vodeći uzrok invaliditeta u svijetu.
U zadnje vrijeme bilježimo porast različitih psihičkih smetnji, najviše anksiozno depresivnog tipa, kao reakcija na današnje okolnosti življenja (osjećaj egzistencijalne nesigurnosti, nepovoljna političko-ekonomska zbivanja koje mediji svakodnevno plasiraju u javnost). Upravo taj osjećaj i iskustvo egzistencijalne nesigurnosti koji je prisutan oko nas, ljudima u riziku za razvoj mentalnih poteškoća trigeriraju manifestiranje smetnji.
Dugotrajna izloženost stresogenim faktorima iscrpljuje naše resurse, tako da je pitanje dobrog mentalnog zdravlja područje u kojem se cijelo društvo mora uključiti i reagirati i svi moramo raditi na osnaživanju kapaciteta u zajednici i više uložiti u prevenciju.
Ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju i promicanje mentalnog zdravlja te destigmatizacija osoba narušenog mentalnog zdravlja je izrazito važno za zdravlje cjelokupne populacije. Iz tih razloga je Svjetska federacija za mentalno zdravlje (engl. World Federation for Mental Health – WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (engl. World Health Organization – WHO) 1992. godine i potaknula obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja svakog 10. listopada u godini.
Obilježavanje ovoga dana omogućava svim pružateljima usluga koji se bave mentalnim zdravljem razmjenu iskustava o njihovom radu i tome što je još potrebno učiniti da zaštita mentalnog zdravlja postane dostupna što većem broju ljudi diljem svijeta.
Zelena vrpca međunarodni je znak i simbol solidarnosti i potpore mentalnom zdravlju, te cilju smanjenja stigme i diskriminacije.
Izvor: /hr.wikipedia.org/, //superportal.hr/
/Misija FRAMOST/
