fra Didak Buntić

Prije 97 godina preminuo je fra Didak Buntić, otac Hercegovine

3. veljače 2019. | Duhovna skrb

PRIJE 97 GODINA PREMINUO JE FRA DIDAK BUNTIĆ, OTAC HERCEGOVINE

Otac Hercegovine, Mojsije ili spasitelj sirotinje kako ga narod prozva fra Didak, krsnog imena Franjo, Buntić rođen je u Paoči, župa Gradnići, 9. listopada 1871. u obitelji Mije Buntića i Matije r. Stojić.

Školovanje započinje 1882. u Gradnićima, nastavlja na Širokom Brijegu 1883., a završava na Humcu 1890. godine.

Studij filozofi je i teologije pohađa u Innsbrucku od 1890. do 1895. godine. Sveučilište u Innsbrucku bilo je odlučna etapa njegova duhovnog razvoja. Bogoslovni fakultet, kao i konvikt Canisianum, primali su samo najbolje studente iz Europe i iz Amerike. Fra Didaku je to bila najbolja prilika, uz studij, da upozna ljude, misli i težnje suvremenog svijeta.

Nakon završenog studija u Innsbrucku fra Didak se vraća na Široki Brijeg, u kolijevku svoje Provincije, koju će uzdići i izgraditi u najvažnije središte zapadne Hercegovine. U gimnaziji na Širokom Brijegu predaje grčki i latinski pune 24 godine: od 1895. do 1919. godine.

Od godine 1905. kada je postavljen temeljni kamen fra Didak vodi radove na izgradnji crkve na Širokom Brijegu. Ona je postala najveći i najtrajniji spomenik veličine njegova duha. Dana 4. svibnja 1911. postavljen je za ravnatelja Širokobriješke gimnazije i širom otvorio vrata vanjskim đacima iz seljačkih obitelji.
Osnivao je hrvatske seljačke škole koje su radile od 1911. do 1917. godine. Spasio je od sigurne smrti tisuće izgladnjele hercegovačke djece odvevši ih u Slavoniju.

Uz pomoć prijatelja, 9. srpnja 1919. osnovao je u Zagrebu konvikt za srednjoškolce i studente rodom iz Hercegovine. Dana 27. svibnja 1919. izabran je za provincijala hercegovački franjevaca i sa Širokog Brijega preselio u franjevački samostan u Mostaru.

Kad je 1909. osnovana Hrvatska narodna zajednica, fra Didak je izabran za člana središnjeg odbora u Sarajevu. Godine 1918. postao je članom Narodnog Vijeća SHS u Zagrebu. Bio je narodni zastupnik u skupštini u Beogradu.
Umro je u 51. godini života u Čitluku na blagdan sv. Blaža 3. veljače 1922. godine. Pokopan je 5. veljače 1922. godine u čitlučkom groblju Podadvor, gdje je njegovo tijelo počivalo do 1938. godine kada je neraspadnuto preneseno u crkvu na Širokom Brijegu.

Brotnjo.info

Misao tjedna

Planinu će pomaknuti samo onaj tko je na početku pomicao kamenčiće.

Kineska poslovica