Povodom 650. godina spomena samostana NOVI kod Čapljine sinoć je održan znanstveni skup u crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini.

Osim same obljetnice cilj organizatora je bio staviti naglasak na stručni osvrt na ovu temu.

O samostanu NOVI i povijesti Hrvata govorili su:

dr. pov. Ante Paponja,
dr. pov. fra Andrija Nikić,
dr. pov. Anto Ivić,
dr. sc. Darko Periša,
mag. arh i pov. Ivan Prce,
prof. Mate Paponja.

Na samom početku znanstvenog skupa veliki broj posjetitelja počašćen je vokalno-instrumentalnom izvedbom mješovitog zbora svetog Franje, a nakon toga je uz riječi fra Bonifacija Barbarića blagoslovljena spomen ploča koja je postavljena na zid samostana u Čapljini.

Opis nije dostupan.

Blagoslov spomen ploče na zidu franjevačkog samostana u Čapljini povodom 650 godina pisanog spomena franjevačkog samostana NOVI(Čapljina).

Može biti slika sljedećeg: Jedna osoba, stajati i spomenik

Na spomen ploči je na hrvatskom i engleskom jeziku ispisano:

UKORIJENJENI U DUGOJ FRANJEVAČKOJ BAŠTINI OD POHODA
SV. FRANJE ASIŠKOG HRVATSKIM KRAJEVIMA (1212) FRANJEVCI NASTAVIŠE
DJELOVATI NA SLAVU BOŽJU I DOBRO SVIH, GRADEĆI CRKVE I SAMOSTANE NA
PODRUČJU ČAPLJINE, DOLINE NERETVE I DILJEM HERCEGOVINE.

UBIJANI, MUČENI I PROGONJENI OSTADOŠE VJERNI BOGU I NARODU.

U POVODU 650 GODINA PISANOG SPOMENA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA
NOVI U ČAPLJINI (7. 9. 1372.)
OVU SPOMEN-PLOČU POSTAVIŠE ZAHVALNI ŽUPLJANI SA SVOJIM FRATRIMA
✠ ✠ ✠

Opis nije dostupan.

Prije izlaganja predavača publici je prezentiran kratki film o povijesti franjevaca u Čapljini.

Prvi izlagač bio je mag. arh i pov. Ivan Prce koji se u svom izlaganju dotakao dva papina uvjeta vezanih za samostan NOVI te se spomenuo najznačajnijih franjevaca tog vremena. Mag. arh i pov. Ivan Prce govorio je i o Duvanjskoj kustodiji te je istakao kako povijest samostana NOVI nije do kraja razjašnjena te da prema sve on datira od prije 750 godina, dakle sto godina duže od njegova prvog spominjanja.

Dr. sc. Darko Periša govorio je na temu kršćanstva na našem području te o rimskoj palači Mogorjelo kao starokršćanskom mjestu.

Treći izlagač je bio prof. Mate Paponja koji se u svom osvrtu dotakao stanovništva prisutnog u Osmansko doba pa sve do sredine 18. stoljeća.

Dr. pov. Anto Ivić okupljenoj publici je prezentirao naseljenost prostora župe Brotnjo u 18. i 19. stoljeću.

Također je bilo riječi i o stanovništvu na području naše Čapljine, ne kao općine nego prostora, u Osmansko doba pa sve do sredine 18. stoljeća o kojem je govorio dr. pov. Ante Paponja.

Završno izlaganje imao je dr. pov. fra Andrija Nikić koji je govorio na temu višestoljetne hrvatske povijesti čapljinske krajine ispisane prezimenima. Istaknuo je kako je njegov popis temelji na 25.582 upisa gdje je zapisano 975 različitih prezimena.

Naravno, dr. pov. fra Andrija Nikić nije govorio o svim prezimenima nego se dotakao samo jednoga a to je prezime Jurković. Također dr. pov. fra Andrija Nikić istaknuo je Hercegovački ustanak kao najvažniji događaj Hrvatske povijesti u borbi protiv Osmanske vladavine.

Znanstveni skup dr. pov. fra Andrija Nikić zaključio je riječima:

“Nadam se da će naši franjevci ovu vatru vjere, junaštva i hrabrosti prenijeti sljedećim naraštajima!”

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Opis nije dostupan.

Hercegovački portal

 

Foto: Ante Boras