Blagdan hrvatske blaženice Marije Propetog Isusa Petković liturgijski se slavi 9. srpnja. Utemeljiteljica je redovničke zajednice – Družbe Kćeri Milosrđa sv. Franje, jedine redovničke zajednice osnovane u Hrvatskoj. Svoj život i Družbu posvetila je pomaganju siromasima i potrebnima. Činila je to u franjevačkom duhu.
Blažena Marija od Propetog Isusa Petković rođena je u Blatu na Korčuli 10. prosinca 1892. godine, u imućnoj obitelji Marije i Antuna Petkovića Kovača. Nakon navršene četrnaeste godine života 21. studenoga 1906. položila je zavjet vječne čistoće. Premda je bila krhka i često boležljiva, uz obveze u očinskom domu, Marija je u rodnom Blatu vodila tri vjerska društva te je djecu obitelji koje su radile na posjedu njezina oca poučavala vjeronauku i glavnim predmetima u školi. Kad su 1919. Službenice Milosrđa napustile kuću u Blatu, na poziv Josipa Marčelića, dubrovačkog biskupa i njezina duhovnog voditelja, preuzela je skrb za tu kuću te se, zajedno s nekoliko svojih kolegica, pobrinula i za ustanove njoj pripojene.
Na blagdan sv. Franje, 4. listopada 1920. na poticaj biskupa Marčelića utemeljila je družbu Kćeri Milosrđa, Trećega samostanskog reda sv. Franje, sa svrhom da preko djela milosrđa širi spoznaju božanske ljubavi i milosrđa, a na redovničkom oblačenju dobila je ime Marija Propetog Isusa te je izabrana za vrhovnu poglavaricu družbe. Na crkvenom zemljištu u trošnoj i tijesnoj crkvenoj kući, blizu župne crkve rođena je prva izvorna hrvatska franjevačka zajednica Kćeri Milosrđa. U počecima su redovnice u Blatu vlastitim radom uzdržavale do tristo siromašne djece, a pomagale su i mnogim sirotima i udovicama. Kad su potrošile vlastita sredstva, Marija je više puta išla u prošnju po Slavoniji i Vojvodini i dobivala pomoć za sirote, a pomoć joj je poslao i sam papa Pio XI. Godine 1923. preuzela je skrb za djecu u dječjem domu Kolevka u Subotici, nakon čega je otvorila brojna prihvatilišta za djecu u Slavoniji, Vojvodini, Makedoniji i Srbiji.
Godine 1936. Družba je počela djelovati i u Argentini, gdje su se redovnice posvetile radu s djecom u vrtićima, školama, te radu s bolesnom djecom. Sama je Marija u Latinskoj Americi boravila od 1940. do 1952., promičući nova djela odgoja i dobrotvornosti. Uz vjerski nauk organizirala je pouku o higijeni, ekonomiji, domaćinskim poslovima, šivanju i krojenju, pletenju, bolničarstvu i strojopisu. Danas u Argentini, Paragvaju, Čileu i Urugvaju djeluje oko 250 redovnica družbe Kćeri Milosrđa. U Europu se vratila 1952. godine, i to u Rim gdje je gotovo u središtu grada pronašla i kupila kuću za Vrhovno sjedište Družbe. Ta je Družba 1956. postala papinskoga prava. Uvjerena da njezina zadaća u Družbi više nije u vođenju, nego u žrtvi i trpljenju, molitvi i prikazivanju Gospodinu, na Kapitulu 1961., nakon 40 godina, Marija je predala službu vrhovne glavarice, ali je i dalje pratila događaje u Crkvi i Družbi, posebice one izazvane Drugim vatikanskim koncilom. Posebno se zauzimala za čašćenje Boga kao Oca i njegova milosrđa.
Marija je preminula na glasu svetosti 9. srpnja 1966. godine. Pokopana je na rimskom groblju Campo Verano, a tri godine poslije njezini su zemni ostaci preneseni u kućnu kapelicu Vrhovne uprave, gdje su počivali do studenoga 1998. godine, kada su preneseni u rodno Blato i pokopani u kripti samostanske kapelice Krista Kralja u Kući matici. Pri Rimskom vikarijatu je 28. veljače 1989. otvoren biskupijski postupak za njezino proglašenje blaženom i svetom. Nakon provedenog postupka na Rimskom vikarijatu, Sveti zbor za pravne poslove svetih, odlukom od 8. svibnja 1998. godine prihvatio je pravnu snagu postupka za proglašenje blaženom. Sveti zbor za proglašenje svetih donio je Odluku o herojskim krepostima službenice Božje 5. srpnja 2002. godine, a 20. prosinca iste godine donesena je Odluka o priznatom čudu spašavanja 20 mornara u utrobi potopljene peruanske ratne podmornice Pacocha.
6. lipnja 2003. godine pri trećem pohodu Hrvatskoj, papa Ivan Pavao II proglasio ju je blaženom u Dubrovniku i time domovinsku Crkvu obogatio prvom hrvatskom blaženicom.
Na sjednici u Mostaru od 17. do 18. ožujka 2004. godine Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine odredila je da bl. Marija Propetoga Isusa Petković bude zaštitnica misija u Bosni i Hercegovini.
Brojni štovatelji koji se utječu zagovoru bl. Marije Propetog Isusa Petković zadobivaju brojne milosti i hodočaste u njezino svetište u Blatu, gdje se uz zemne ostatke blaženice čuva i njezina nezgrušana krv. Gotovo da nema hodočasnika koji u svetištu neće zapjevati stihove: „Biseru iz Malog Blata diko roda hrvatskoga, kod Krista nas zagovaraj Marijo od Propetoga!“ (kta)
Molitva bl. Mariji Propetog Isusa Petković
Bože, Oče dobri, bogat milosrđem, spasio si nas križem Sina svoga Isusa Krista. Zapali u našim srcima, po zagovoru blažene Marije Propetog Isusa Petković, vatru svoje ljubavi, da ljubimo tebe iznad svega i braću svoju u Kristovoj ljubavi. On je Bog i s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, po sve vijeke vjekova. Amen.
…
Sjećamo se i svetih gorkumskih mučenika koji su dali život na današnji dan 1572. godine. Među njima su jedanaestorica bili franjevci, trojica biskupijski svećenici, jedan augustinac i jedan dominikanac. Bilo je to vrijeme kad je Lutherov i Kalvinov nauk od Crkve odijelio popriličan dio Europe. Najprije su bili zatvoreni u kuli u Gorkumu 26. lipnja, sve do 6. srpnja kad su ih odveli u obližnje mjesto. Katolici su ih za to vrijeme uzalud pokušavali osloboditi. Na njih se svom silom obrušio mjesni poglavar, pun mržnje na katolike, posebice na svećenike. Vodili su ih po mjestu. Pridružili su im trojicu svećenika od kojih su dvojica bili premonstratenzi, a jedan biskupijski svećenik. Svih devetnaest svećenika obješeno je u noći 9. srpnja 1572. godine. Mjesto njihova mučeništva Briell ubrzo je postalo hodočasničko mjesto. Svetima ih je 1867. godine proglasio papa Pio IX.
Blažena Marijo Propetog Isusa Petković i sveti gorkumski mučenici, MOLITE ZA NAS !!
Izvori: / hbk.hr/ /hkm.hr/ /ktabkbih.net/
Vezani članci: http://www.framost.com/2023/07/09/9-srpnja-blazena-marija-propetog-isusa-petkovic/
/Misija FRAMOST/
