Sveti Benedikt otac je zapadnog redovništva, osnivač benediktinskog reda i jedan od najvećih velikana zapadnog redovništva, zapadnoeuropske kršćanske kulture uopće. Njegov životopisac i duhovni sin, sveti papa Grgur Veliki, o njemu piše ovako: ”Bio jedan čovjek časnoga života po imenu Benedikt, a to znači blagoslovljen i po milosti i po imenu. U sebi je već od mladosti nosio ozbiljnost jednog starca. Prije je dozreo po karakteru nego po godinama, svojoj duši nije pružao nikakve užitke. Boraveći na ovoj zemlji, prezreo je ovaj svijet sa svim njegovim čarima kao ocvao, premda ga je mogao slobodno uživati.”
Sveti Benedikt se rodio oko 480. u biskupskom središtu u gradu Nursiji u dobrostojećoj obitelji. Poslan je u Rim na odgoj i školovanje, ali ga tamošnji život i ponašanje rimskog klera nisu nimalo oduševili. Mladi i ozbiljni Benedikt težio je za dubinom i ozbiljnošću, pa napušta Rim i studije nastojeći se osloboditi spona koje su ga u tome spriječavale. Njegov ideal duhovnog života odveo ga je u potpunu samoću u jednu od špilja kraj mjesta Subiaco gdje je počeo provoditi život u strogosti, samoći i pokori nadahnut redovništvom kršćanskog Istoka.
Benedikt je nakon tri godine takvoga života, stekavši brojna duhovna iskustva i spoznaje, osnovao malu zajednicu s kojom je povezan zajedničkim idealima slavio Boga živeći životom odmjerene i uravnotežene askeze. Njegovi životopisci navode da je kao samotnik imao jake tjelesne napasti protiv koji se borio veoma odlučno bacivši se gol u trnje kupina. Vodio je kao poglavar i jednu monašku zajednicu u Vicovaru želeći raspuštenim monasima uvesti red i zdravu stegu, a kad su mu neki od njih pružili čašu otrovana vina, Benedikt je čudesnim Božjim zahvatom bio izbavljen od sigurne smrti.
Nakon Vicovara vratio se u Subiaco gdje su ga monasi zamolili da im bude duhovni otac. Benedikt je monahe podijelio u 12 manjih samostana, a na čelo svakog postavio je jednog monaha kao oca. Preuzevši duhovno vodstvo svih samostana polako se počeo oblikovati benediktinski način monaškog života. Bila je to škola služenja Gospodinu koja je oživljavala duh prvih kršćana gdje su se osobito poštovale molitva, rad i poslušnost da se u svemu slavi Bog. Benediktinski samostan na Monte Cassinu koji će kasnije osnovati postao je u doslovnom smislu grad na gori gdje su braća živjela monaški – benediktinski ideal ”Moli i radi!”, ostvarujući stalnost na jednom mjestu uz bratstvo rada i molitve. Uz molitvu je njome prožet stajao i rad braće, jer je nerad najveći neprijatelj monaškog života te bi monasi trebali živjeti od rada svojih ruku. Takvo shvaćanje nije ni do danas izumrlo što dugujemo sv. Benediktu.
Benediktovo Pravilo je na Monte Cassinu dobilo svoj konačni oblik. Ono svjedoči o Benediktovom idealu svetosti očitujući veliku životnu mudrost i zahvaćenost Bogom koju je kroz stoljeća svjedočila velika benediktinska obitelj skrovitih redovnika i redovnica. Sv. je Benedikt svojim zajednicama kao program ostavio ove riječi: Božjem se djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije pretpostaviti, pa je tako sav benediktinski život određen i prožet svetom liturgijom koja za monaha predstavlja vrhunac dana. Zajednička molitva bratsko je slavljenje Boga iz koje izlazi snaga i hrana za život.
Sveti otac Benedikt umro je 21. ožujka 547. i njegov se blagdan stoljećima slavio na taj dan. No, kako je u Korizmi slavljenje svetaca suzdržano, blagdan svetog Benedikta premješten je na 11. srpnja da mu se može nesmetano posvetiti dolična i zaslužena pozornost.
Grob mu se nalazi u crkvi opatije Monte Cassino, a u ikonografiji ga se obično prikazuje sa štapom i knjigom Pravila, dok kraj njega stoji gavran koji mu je donosio komad kruha dok je živio u špilji. Benediktinci su svojim djelovanjem oblikovali europsku povijest stoga je papa Pavao VI. sv. Benedikta proglasio zaštitnikom Europe. Oni su prvi koji su donijeli kršćanstvo i pismenost na hrvatske prostore i naša se povijest bez njih ne može zamisliti. O tome govore i tri debela sveska djela dr. Ivana Ostojića Benediktinci u Hrvatskoj.
Za sada jedini muški samostan u Hrvatskoj nalazi se na otoku Pašmanu (Ćokovac). Ženski benediktinski samostani su u Zadru, Trogiru, Hvaru, Krku, Šibeniku, Pagu i Cresu.
Molitva sv. Benediktu, zaštitniku Europe
Sveti Benedikte, koji si životvornom riječju svoga Pravila i neumornom revnošću svojih učenika preobrazio Europu u blagoslovljenu zemlju kršćenske vjere i jedinstva; koji si odgojio ljude i narode za djela ljubavi i blagodat mira; koji si otkrio ljepotu i dostojanstvo ljudskog napretka nadahnutog evanđeljem, vrati se Europi i svijetu svijetlom svojih ideala. Vrati današnjim pokoljenjima smisao za Krista i poslušnost njegovim riječima. Budi nam i danas blizu svojim nebeskim zagovorom da Europski narodi nađu i sačuvaju putove reda, pravednosti i bratskog zajedništva.
Sveti Benedikte, MOLI ZA NAS!!
Izvori: /laudato.hr/, /bitno.net/, /vjeronaucni-portal.com/
Vezano: http://www.framost.com/2023/07/11/11-srpnja-sveti-benedikt-opat-zastitnik-europe/
/Misija FRAMOST/
