Na današnji dan početkom naše ere, točnije 79. godine, dogodila se jedna od najstrašnijih prirodnih katastrofa u povijesti, ako gledamo u razmjerima svijeta poznatog u to vrijeme. Vulkan Vezuv iznenada je, usred noći, eruptirao i potpuno ”pomeo” s lica zemlje dva grada – poznatije i veće Pompeje i obližnji Herkulanum; te još niz antičkih rimskih naselja.
Ta je erupcija prilično dobro dokumentirana zahvaljujući zapisima Plinija Mlađeg, koji je osobno svjedočio tom događaju. Energija oslobođena pri navedenoj erupciji navodno je stotine tisuća puta nadmašivala onu oslobođenu u eksploziji nuklearne bombe nad Hirošimom. Vezuv je tada izbacio između 2.8 i 3.8 milijardi kubnih metara materijala, a oblak nastao nakon eksplozije bio je visok vjerojatno čak 30-ak kilometara.
Povijesni dokumenti govore i o panici i užasu koji su pretrpjeli nesretni stanovnici, a još bolje razumijevanje katastrofe dobili smo kada su počela iskapanja na lokacijama sprženih gradova u kojima su pronađeni mnogi ostaci cijelih obitelji koje je kipuća lava zalila u krevetima.
U vrijeme erupcije u Pompejima je živjelo oko 20.000 ljudi.
U tom razdoblju dovršavan je i znameniti Kolosej u Rimu. Rimskim Carstvom te je godine zavladao car Tit iz dinastije Flavijevaca, jer je njegov otac i prethodnik Vespazijan preminuo samo dva mjeseca prije vulkanske erupcije.
Pompeji su bili zatrpani pod slojem pepela 1600 godina prije nego što su slučajno otkriveni.
Unatoč katastrofalnom iskustvu s tom erupcijom koja je odnijela tisuće života, područje oko Vezuva danas gusto je naseljeno.
Vezuv je posljednji put eruptirao 1944. godine, a njegova ponovna erupcija u budućnosti realna je i potpuno izvjesna.
Izvori: /narod.hr/, /dnevno.hr/
/Misija FRAMOST/
