Još prije sedam desetljeća sve bilje s otoka Paga te njegova kvaliteta i ljekovitost bili su popisani u stručnoj literaturi. Da je nekoga ozbiljno zanimalo, shvatio bi kakvo se tu bogatstvo krije. Za kozmetičku industriju, Pag je tada sasvim sigurno bio Provansa prije Provanse. Ali…
Prošle su godine i godine od toga kartiranja. Radmila i Nikola Škunca iz Novalje bili su pred odlaskom u mirovinu i htjeli su napraviti nešto što će moći ostaviti djeci, sinu Antonu i kćerima Vanji, Mariji i Ani, te im pokazati da se i doma može uspjeti. Na otoku smilja, kako Pag još nazivaju, smilje, ili po otočki kadila, bilo je logičan izbor. I došlo je na red odmah nakon smokava, za čije im je podizanje nasada pomogao IPARD natječaj. Sufinanciranje na samom početku bilo je ujedno i izvrstan vjetar u leđa, da se ne zaustave samo na voću već da u konačnici zajedničkim snagama razviju uspješnu ekološku poljoprivrednu priču.
Od autohtonih biljaka s otoka – a uz ono što sade tu su i tršlja, fratarski papar, smrča, lovor, ružmarin… – razvijaju nove proizvode, neprestano ulažući u naprednu tehnologiju i educirajući se. Što se tiče prerade, imaju paletu s više od 50 ekoloških proizvoda. Uz prirodnu kozmetiku prave i ocat od smokava, maslinovo ulje… Svi su u obitelji Škunca inovativni i stalno smišljaju što bi se moglo još. Svojom su proizvodnjom bili ozbiljno zainteresirali i Japance, no sklapanje ugovora privremeno je bila odgodila pandemija.
A počelo je tako da su prije no što su krševiti zapušteni teren drobeći kamen prilagodili poljoprivrednoj proizvodnji, pobrali sjeme smilja, da sačuvaju autohtonu sortu, i posijali ga u redove između smokava, na idealnoj poziciji od 64 do 67 metara iznad mora, gdje raste u kamenu pomiješanom sa zemljom topeći ga, baš kao što to prstac čini u moru.
Čekajući prve urode, u Borovićevim Stanovima podigli su postrojenje za preradu u kojem u jednom punjenju mogu destilirati 700 kilograma smilja opremivši ga svim potrebnim strojevima za destilaciju – kupili su dva kotla, peć, rashladni toranj… I da, bilo je podsmijeha kad su počeli.
– Mogli smo kupiti sedam apartmana i živjeti kao svi Novaljci – govori Nikola.
No ni njemu ni ikomu iz obitelji to nije padalo na pamet.
Među prvim proizvodima s njihova OPG-a bila je obnovljena stara receptura za Veliku pašku guznu mast, kakvu su koristili venecijanski duždevi, časne sestre pa i sam papa. Danas imaju napravljene od prirodnih sastojaka ljekovite kreme, eterična ulja, hidrolate, macerate, emulzije, balzame, sapune… Krema od smilja Mara Immortelle, idealna i za problematičnu i za zrelu kožu, koju učvršćuje te smanjuje pojavu bora, najtraženija je.
– Za čišćenje jetre i detoksikaciju dobro je tijekom tri tjedna piti po kap ulja smilja, dvostruki macerat ljepljivog omana koristite za obnovu hrskavice, hidrolat tršlje pomaže kod teških nogu… Priroda liječi i pomaže – kaže Radmila Škunca.
Uzgajaju i ovce
Njezin i Nikolin sin Anton dao je otkaz u Rijeci gdje je radio kao monter. On je nositelj tog obiteljskog gospodarstva osnovanog prije 20 godina i zadužen je za branje i preradu smilja.
– Imamo i ekonomisticu, agronomku i kemičarku, to su moje sestre Vanja, Marija i Ana. Mama je inače sanitarna inženjerka pa smo je prozvali sanitarka. Tata je inženjer strojarstva i magistar ekonomskih znanosti – govori Anton Škunca čija žena Marina pomaže u prodaji i komunikaciji s turistima jer odlično govori nekoliko stranih jezika.
Škunce na svome gospodarstvu uzgajaju i ovce, a planiraju i uzgoj i preradu kadulje.
OPG Anton Škunca, Novalja
Na 7 hektara vlastitih poljoprivrednih površina posadili su smilje, a 960 stabala smokava, 350 maslina i 200 badema zauzimaju još 4,5 hektara. Na gospodarstvu se proizvede tridesetak litara ulja smilja; za jednu litru potrebna je tona biljne mase. Prodajno mjesto imaju u središtu Novalje, a u sklopu njihove destilerije na Borovićevim stanima, gdje sjeckaju, prerađuju, stavljaju u košare i destiliraju smilje, nalazi se i trgovina s njihovim proizvodima, koji se mogu naručiti i putem interneta.
Tekst i foto: /vecernji.hr/
/Misija FRAMOST/
