“Rođenje tvoje, Bogorodice Djevo, radost objavi svemu svijetu, jer iz tebe zasja Sunce pravde, Krist Bog naš. Ukinuvši prokletstvo, dade nam blagoslov, i uništivši smrt, darova nam vječni život.”  

Kao i drugi stariji marijanski blagdani, i današnji blagdan rođenja Blažene Djevice Marije svoje korijene nalazi u slavljima Crkve u Jeruzalemu gdje i Jakovljevo protoevanđelje smješta Marijino rođenje, a narodna predaja njezino rodno mjesto smješta u blizinu Betsaide. Naime, tu je u petom stoljeću podignuta i crkva posvećena 8. rujna, na dan kada se i slavi današnji blagdan.

Čini se i da je datum 8. rujna povezan s kalendarom, Menologium Basilianum, koji je prve dane rujna označavao kao početak crkvene godine. U tom kontekstu, Marijino rođenje protumačeno je kao novi početak, poput jutarnje zvijezde koja najavljuje Sunce pravde. Prvi dokument koji sa sigurnošću potvrđuje slavlje ovog blagdana je himan Romana Melodista (+ 556.) koji pjeva o rođenju Djevice.

Prva svjedočanstva slavlja blagdana na Zapadu nalazimo u kalendaru iz petog stoljeća. U tom istom razdoblju blagdan se već slavio u Rimu jer ga je papa Sergio I. (687.-701.) obogatio procesijom poput one na Svijećnicu, Navještenja i Uznesenja. Ovaj je blagdan također uvršten i među one koji se nalaze u Gracijanovom dekretu (dvanaesto stoljeće) i tako je i ostalo sve do reforme kalendara pape Pia X. 1911. godine. Zanimljivo je i napomenuti kako je upravo datum ovog blagdana u devetnaestom stoljeću utjecao i na datum slavlja svetkovine Marijina bezgrešnog začeća, koji se prvotno slavio 9. prosinca, a zatim 8. prosinca, odnosno točno devet mjeseci nakon rođenja, kao što se i Isusovo rođenje slavi točno devet mjeseci nakon Navještenja.

 

Izvori: /bitno.net/, /zajednica Sveti Josip/

/Misija FRAMOST/