Na današnji dan 1994. poglavar Katoličke Crkve papa Ivan Pavao II. prvi je put posjetio Republiku Hrvatsku. Na izlasku iz zrakoplova, čim je stupio na hrvatsko tlo, papa-svetac poljubio je hrvatsku zemlju. Na zagrebačkim ulicama ljudi su se doslovce naguravali samo da bi svojim očima ugledali papu, po mnogo čemu jedinstvenu pojavu 20. stoljeća.

Papa sv. Ivan Pavao II. je doletio 10. rujna 1994. na aerodrom Pleso talijanskim putničkim zrakoplovom avioprijevoznika Alitalia. Na izlasku iz zrakoplova, čim je stupio na hrvatsko tlo, papa je poljubio hrvatsku zemlju koju su mu prinijeli u velikoj posudi. Naime, te je godine papa operirao kuk, pa se nije mogao sagnuti da poljubi tlo, što je inače bio njegov prepoznatljiv čin pri posjeti stranih zemalja. Zatim je odsvirana papinska himna (koju je skladao francuski glazbenik Charles Gounod, poznat i po svojoj čuvenoj verziji skladbe Ave Maria) te hrvatska himna.

Papa se na aerodromu obratio prisutnima i cijelom hrvatskom narodu govorom na hrvatskom jeziku. Zatim je papa pomoću papamobila prošao zagrebačkim ulicama gdje je dočekivan upravo neviđenom dobrodošlicom oduševljenih zagrebačkih stanovnika, kao i ljudi koji su došli iz čitave Hrvatske za tu priliku. Praktički su sve zagrebačke ulice kojima je prolazio papa bile do maksimuma ispunjene mnoštvom koje je mahalo prepoznatljivim žuto-bijelim zastavicama (u bojama Vatikana). Prisutni su se doslovce naguravali samo da bi svojim očima ugledali karizmatičnog papu, po mnogo čemu jedinstvenu pojavu 20. stoljeća. U zagrebačkoj se katedrali sv. Ivan Pavao II. pomolio na grobu kardinala bl. Alojzija Stepinca. Obojica su u međuvremenu proglašeni blaženicima Katoličke crkve, a Ivan Pavao II. i svecem.

Drugog dana, 11. rujna 1994., održana je misa na zagrebačkom hipodromu. Procjenjuje se da joj je prisustvovalo gotovo milijun vjernika, čime je to sve do danas ostala najposjećenija misa u čitavoj hrvatskoj povijesti. U popodnevnim satima papa se zrakoplovom vratio u Rim.

Prvi pohod svetog pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj bio je prigodom devetstote obljetnice Zagrebačke biskupije. Bilo je predviđeno da taj pohod bude širih okvira, no to nije bilo moguće ostvariti zbog rata u Bosni i Hercegovini. To je silno ražalostilo papu koji iste godine nije mogao posjetiti Sarajevo.

Papina želja da posjeti Hrvate u Bosni i Hercegovini i Sarajevo ostvarila se tri godine poslije, 12. i 13. travnja 1917., a Hrvatsku je kasnije posjetio još dva puta- 1998. i 2003. godine. Zbog toga je dobio naziv ”papa koji je ljubio Hrvate”.

 

Izvor: /dnevno.hr/, /narod.hr/

/Misija FRAMOST/