Cilj svake pobožnosti je da vjernik unaprijedi svoju vjeru i odanost Bogu. Mjesec listopad je posebno posvećen Majci Božjoj i pobožnosti krunice – molitvi koja je vrlo često neshvaćena ili krivo shvaćena a sve to samo zato što je ne poznajemo.
Listopadska pobožnost je kršćanska – marijanska pobožnost nastala kao znak zahvalnosti Majci Božjoj koja je pomogla kršćanskoj mornarici u bitci kod Lepanta u Korintskom zaljevu 1571. godine. Papa Pio V. uputio je naime poziv svim vjernicima da mole Gospinu krunicu za pobjedu kršćana protiv osmanlijske vojske. Osmanska najezda zaprijetila je Zapadu zbog čega je papa pozvao kršćane moliti krunicu da se po njezinome zagovoru otkloni opasnost turske invazije. Narod je velikodušno pristao na papin poziv kako svjedoče povijesni dokumenti, narod je velikodušno odgovorio na Papin poziv. Pobjeda je značila odbijanje osmanske najezde. Papa je molitvi krunice pripisao posredovanje Blažene Djevice u tom otklanjanju od nasrtača na kršćanski svijet. Sama pak pobožnost krunice nastala je iz potrebe srca da razmišlja o otajstvima Kristova života.
Krunica je ustvari meditacija i mnogi sveti ljudi, poznati i nepoznati kroz povijest Crkve, došli su do vrhunaca mistike i kontemplacije upravo po molitvi krunice. Kažu da bi rječnikom glazbe izgovaranje Zdravo Marije u krunici bio ritam, a razmišljanje o Isusovu životu bile bi riječi i melodija. Krunica angažira u molitvi čitavog čovjeka – po razmatranju otajstava aktivira duh, maštu, inteligenciju, po trajnom kontaktu s Marijom angažira nas emotivno, po ponavljanju riječi i prebiranju zrnaca angažira nas na neki način i fizički…
U molitvi krunice lako se ujedine i prepoznaju katolici cijelog svijeta – ona se u svakom dijelu svijeta moli na isti način i divan je doživljaj u velikim svetištima moliti je s mnoštvom vjernika koji iste riječi izgovaraju svatko na svom jeziku.
Riječ “pobožnost” znači osobnu pažnju, sabranost i predanje Bogu u osobnoj molitvi. Osim toga značenje joj je zajednički oblik molitve. Naglašenija je pučka strana i nije strogo liturgijska. Okupljeni vjernici jednostavnim molitvama i vježbama kao što su klečanje, naklon i ponavljanje nekih molitava kroz neko vrijeme, iskazuju poštovanje (časte) pojedina Božja svojstva ili Isusa Krista, Duha Svetoga, Majku Božju Mariji ili pojednog svetca. Tako, primjerice, postoje pobožnosti Srcu Isusovu, simbolu Kristove ljubavi prema čovječanstvu, svetom Josipu i drugim svecima.
Među poznatijim marijanskim pučkim pobožnostima su “svibanjske večernjice” i “listopadske večernjice”. Vjernici sabrani u crkvi svake večeri dotičnog mjeseca, zajednički mole krunicu. U mnogim crkvama nakon krunice slijedi večernja sveta misa. Treba dodati da ove i slične pobožnosti nisu obvezne kao nedjeljna misa. Ostavljene su vjernicima na slobodnu volju i dragovoljno sudjelovanje znak je većeg štovanja Blažene Djevice Marije.
Listopadska pobožnost traje stoljećima te ju preporučuju danas mnogi crkveni dokumenti. Zato je mjesec listopad mjesec svete krunice, a 7. listopada se slavi i blagdan Blažene Djevica Marija od Krunice.
Danas se u pobožnosti kroz svaki tjedan u listopadu moli na pet različitih nakana, svaki tjedan za jednu. Primjerice prvi tjedan moli se na nakanu za duhovna zvanja, drugi na nakanu za duhovnu obnovu naših obitelji te za borbu protiv ubojstava nerođene djece, treći na nakanu za misionare i njihovo djelovanje, četvrti na nakanu za mir u svijetu a peti na nakanu nakana za pokojne i nestale iz Domovinskog rata, ali i za duše u čistilištu i one koje se nema tko spomenuti.
Izvori : /narod.hr/, /hr.wikipedia.org/
/Misija FRAMOST/
