Svjetski dan hrane (World Food Day, WFD) se svake godine obilježava 16. listopada, na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda (UN) osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Utemeljen je od zemalja članica Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) na dvadesetoj konferenciji Organizacije za prehranu i poljoprivredu u studenome 1979. godine i obilježava u više od 150 zemalja svijeta.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane je posvećena promjeni budućnosti migracije i ulaganju u sigurnost hrane i ruralni razvoj.

Danas je sve više ljudi prisiljeno napustiti svoje domove  zbog ratnih i drugih sukoba i političke nestabilnosti, te se globalne migracije ovog opsega ne bilježe još od vremena II. svjetskog rata. Pored ratova, glad, siromaštvo i klimatske promjene su također važni  čimbenici koji doprinose migraciji stanovništva. Organizacija za prehranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO) poziva na suradnju  vlade, agencije UN-a, privatni sektor, civilno društvo i lokalne zajednice da bi se dobio potpuni uvid u migracijske tijekove te potiče zemlje da ugrade važno pitanje rješavanja migracija u svoje politike ruralnog razvoja. Uz to, FAO  podržava  zemlje u istraživanju razvojnog  potencijala migracija, osobito u pogledu prehrambene sigurnosti i smanjenja siromaštva.

Prema nedavno objavljenim Održivim ciljevima razvoja, jedan od najvećih izazova s kojima se svijet susreće je vezan uz osiguranje dovoljne količine hrane za sve. Naime, prema sadašnjim predviđanjima će do 2050. godine na svijetu živjeti 10 milijardi osoba, a trenutno ne postoji dovoljno prehrambenih izvora koji mogu zadovoljiti nutritivne potrebe tako velike svjetske populacije. Da bi se osigurala dovoljna količina hrane za još dodatnih dva milijuna ljudi u 2050. godini, proizvodnja bi trebala narasti za čak 50 posto na globalnoj razini. Sigurnost hrane je kompleksno pitanje koje zahtijeva holistički pristup u svim područjima – pothranjenost, proizvodnja, doprinosi malih proizvođača, fleksibilnost u proizvodnim pogonima i stabilno korištenje dostupne bioraznolikosti i genetskih izvora.

Svjetski dan hrane se veže se uz postizanje globalnog cilja: 0 % gladi, koji svijet može ostvariti samo zajedničkim naporom i trudom. Cilj da nestane gladi na svijetu treba ostvariti do 2030. godine, a temelji se na osam razloga:

  1. 0 % gladi može spasiti živote 3,1 milijuna djece svake godine.
  2. Dobro uhranjene majke imaju zdraviju djecu jačeg imunološkog sustava.
  3. Završetak dječje pothranjenosti bi mogao povećati bruto dohodak zemalja u razvoju za 16,5 %.
  4. Svaka se kuna uložena u prevenciju gladi može vratiti višestruko, u iznosu od 15 do 140 kuna.
  5. Primjerena prehrana u ranoj dobi mogla bi značiti 46 % većeg osobnog dohotka kasnije u životu.
  6. Eliminacijom nedostatka željeza u krvi bi se mogla ojačati produktivnost na radnom mjestu za 20 %.
  7. Zaustavljanjem smrtnosti povezane s prehranom u djece bi se mogla povećati radna snaga za 9,4 %.
  8. 0 % gladi može osigurati sigurniji, bolji svijet za sve.

Svjetski dan hrane na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini pruža mogućnost za razvoj dijaloga i unapređivanje solidarnosti. Ljudska i kulturalna domišljatost te ispravna vizija kroz međusobnu suradnju i pomaganju, uključujući doprinos FAO-a i Međunarodne zajednice, može zasigurno dovesti do napretka u osiguravanju dostatnosti hrane za sve, i to kroz održivost okoliša i razvoj poljoprivrede.

Kroz povijest je vrlo mali broj zemalja doživio brzi ekonomski razvoj i smanjenje siromaštva, a da tome nije prethodio razvitak poljoprivrede. Gospodarska statistika promatra poljoprivredu isključivo kao ekonomsku djelatnost. Međutim, poljoprivreda kao način života, kao nasljeđe, kao kulturna prepoznatljivost, kao povijesni suživot s prirodom, upravo je od neprocjenjive važnosti.

Ostali nematerijalni doprinosi poljoprivrede čovječanstvu uključuju očuvanje staništa, krajolika i tla, gospodarenje vodnim resursima, te očuvanje prirodne bioraznolikosti. U mnogim razvijenim i zemljama u razvoju seoski turizam postaje sve popularniji među gradskim stanovništvom koje žudi za mirnim mjestom za odmor, pokazujući zanimanje za podrijetlo hrane koju jedu.

Najznačajnija uloga poljoprivrede upravo je rješavanje problema gladi za 850 milijuna pothranjenih ljudi, većinom u ruralnim područjima. Jedini način rješavanja ovog problema za njih je da sami proizvedu dovoljno hrane ili da imaju dovoljno novca kojim bi tu hranu kupili. Najizvjesniji način zarade u ruralnim područjima upravo je zarada proizvodnjom hrane i ostalim djelatnostima poljoprivrednog sektora.

 

Izvori: /hzjz.hr/, /hr.wikipedia.org/

/Misija FRAMOST/

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA