Sudionik Križnoga puta, politički zatvorenik, bankar, osnivač HDZ-a BiH, zastupnik u prvoj demokratskoj Skupštini BiH i Jugoslavije, dobrotvor, intelektualac najpoznatiji po istraživanju hercegovačkih rodova i prezimena, preminuo je u 101. godini života, piše Večernji list.
Nikola Mandić rođen je 1923. u Kruševu od oca Ivana i majke Kate, rođene Rozić, koja je umrla dok je još bio mali. Živi u Mostaru od 1950. godine. Dva puta se ženio, ima troje djece, osmero unučadi i sedamnaestero praunučadi, a u lipnju ove godine dao je životni intervju za Večernji list u kojem je govorio o svojih 100 godina života.
Bio je ekonomist po struci, a bankar po zanimanju. Radio je u Narodnoj banci u Mostaru. U vrijeme Hrvatskoga proljeća 1971. osnovao je podružnicu Zagrebačke banke u Mostaru i postao njezin prvi direktor. U 1978. nije dobio moralno-političku suglasnost od komunističke političke vlasti da može ponovno biti izabran za direktora. Progonjen od vlasti, odlazi u mirovinu s 32 godine radnoga staža. Nakon deset godina u mirovini prihvatio je, po slomu komunističkih vlasti, mjesto direktora podružnice Croatia banke u Mostaru 1990. godine. Član je Matice hrvatske od 1971., a djelatni je član HDZ-a od njegova osnutka u Mostaru u proljeće 1990. godine. Na listi te stranke izabran je za zastupnika u Skupštinu BiH te u isto vrijeme u Vijeće republika i pokrajina u Saveznoj skupštini u Beogradu 1990. godine. Punih 50 godina bavio se istraživanjem podrijetla hrvatskih rodova i njihovih prezimena u Hercegovini, o čemu je do sada objavio 109 članaka u listu “Crkva na kamenu”, 10 članaka u listu “Framost” i 12 članaka u časopisu “Motrišta” što ga izdaje Matica hrvatska u Mostaru.
Osim ove knjige pod naslovom “Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Širokome Brijegu i okolici”, ranije je objavio u vlastitoj nakladi šest knjiga, i to “Podrijetlo i razvitak pučanstva u Kruševu kod Mostara”, “Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Mostaru”, “Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Konjicu i okolici” i “Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Brotnju”, “Podrijetlo Hrvatskih rodova sjeverno od Mostara” i “Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Čapljini i okolici”.
Izvor: /Večernji List/
/MISIJA FRAMOST/
