Svjetski dan kravate obilježava se 18. listopada od 2008. godine, u spomen na 2003. godinu kada je oko Arene u Puli izvedena spektakularna umjetnička instalacija kravate, a obilježavanje tog dana potaknula je Academia Cravatica, neprofitna ustanova koja se bavi kulturnom baštinom kravate.
Kravata se smatra izvornim hrvatskim proizvodom. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj.
Među prvima su je prihvatili Francuzi, pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske zemlje pod sličnim nazivima.
Naziv ”cravate”, kako je zovu Francuzi, nastao je od izgovaranja riječi “Croate” na francuskom jeziku.
Hrvatsko podrijetlo kravate, utemeljeno na povijesnim, etnološkim i lingvističkim činjenicama, potvrđuju svjetske enciklopedije i drugi znanstveni izvori. Francuski pisac Francois Chaille u svojoj knjizi ”La Grande Historie de la Cravate” na sljedeći način govori o kravati:
“… Oko 1635. godine, nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj ‘hrvatski elegantni stil’, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu. …”
Povijest nastanka kravate
Kravata je u početku bila naziv za rubac oko vrata po kojem su bili prepoznatljivi hrvatski vojnici koji su se pod francuskom zastavom borili u Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.). Ovaj je ”modni” detalj izazvao veliko zanimanje Parižana koji su oduvijek bili zainteresirani za kvalitetne novitete na području odijevanja, prenosi portal Povijest.hr.
Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića. Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (”na hrvatski način”), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate. Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno pokazuje podatak kako je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu.
Nije trebalo mnogo vremena da se kravata proširi Europom kao znak kulture i otmjenosti. Kravate su u Francuskoj s vremenom postale i simbol napretka pa su se tako za vrijeme Francuske revolucije nosile crne kravate kao znak protesta protiv nazadnih, tj. zastarjelih ideja. U Engleskoj kravata postaje modni trend nakon što se Karlo II. s njom vratio iz izgnanstva.
Kravata kao modni dodatak pogotovo uzima maha nakon Prvoga svjetskoga rata kada postaje učestali dio odjevnih kombinacija i u SAD-u. Iako se kravata nosila i ranije, Britannica i mnoge druge enciklopedije smatraju kako je prva ”službena” uporaba kravate zabilježena 1656. godine.
Kravata je dugo bila modni detalj buržoazije te je predstavljala simbol kulture i elegancije. Danas je jedan od najdražih modnih dodataka muškaraca, a u posljednje vrijeme sve češće ovaj modni detalj viđa se i na ženama. Predstavlja ljudsko dostojanstvo, samopouzdanje, uspješnost te se nosi u svečanim i poslovnim prilikama. Ona za sebe “veže” slobodu i odgovornost te potiče ljude komunicirati na dostojanstven način.
U kasnim 90-ima dvojica su istražitelja s Cambridgea (Thomas Fink i Yong Mao) pomoću matematičkog modeliranja uspjeli izračunati da postoji 85 teorijskih mogućnosti vezanja standardnoga čvora kravate (ograničili su broj “poteza” na devet). Windsor čvor – jedan od najpopularnijih načina vezanja kravate i danas.
Kravata oko pulske Arene
Spektakularna umjetnička instalacija kravate oko pulske Arene, 18. listopada 2003. godine
Oko pulske je Arene 18. listopada 2003. svezana najveća kravata na svijetu. ”Kravata oko Arene” umjetničko je djelo Marijana Bušića, Ravnatelj ustanove Academia Cravatica, i ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveća i najduža kravata na svijetu. Omotala je vanjske zidine Arene i predstavljala je poruku otvorenosti, srdačnosti i ljubavi.
Težila je oko 800 kilograma, bila je široka osam metara, a u svojem najširem dijelu čak 26 metara, dok je čvor kravate bio je dubok devet metara. U najveću kravatu na svijetu sašiveno je desetak tisuća metara platna, a potrošeno je i 120 kilometara konca.
Pet godina kasnije, na inicijativu spomenute ustanove, Hrvatski sabor taj je dan proglasio Danom kravate u Republici Hrvatskoj.
HKZ Troplet obilježava svjetski dan kravate
HKZ Troplet već godinama obilježava Svjetski dan kravate vezivanjem kravate na mostarske kipove znamenitih osoba a nastoji taj običaj proširiti i na druga mjesta. Time želimo promovirati kravatu kao jednu od sastavnica cjelokupnog hrvatskog kulturnog identiteta i hrvatske baštine.
I ove godine članice i članovi su kravatama ukrasili mostarske kipove, a u povodu dvadesete obljetnice spektakularne umjetničke instalacije ”Kravata oko Arene” Hrvatska kulturna zajednica Troplet je realizirala i umjetničku instalaciju Tropletova kravata iznad Hercegovih vrata. Suorganizator instalacije je ustanova Hrvatski dom Hercega Stjepana Kosača na čijem se pročelju nalazi golema kravata koju je dizajnirala tvrtka Mateus d.o.o. Mostar.
HKZ Troplet poziva sve institucije i građane na obilježavanje Svjetskoga dana kravate te sudjelovanje u promidžbi ovoga odjevnog detalja kao autentične hrvatske, ali i europske i svjetske baštine. Na Svjetski dan kravate, 18. listopada, pozivamo sve pojedince (i pojedinke!) da nose kravatu, postave kravate na kipove u svome mjestu, a više nego pohvalnom smatramo svaku ideju za prigodno i prikadno isticanje kravate uz njezin svjetski dan. /UO HKZ Troplet/
Donosimo fotografije obilježavanja Svjetskog dana kravate u Mostaru…
Foto: /Hrvatski Dom herceg Stjepan Kosača/, /UO HKZ Troplet/
Izvori: /hkm.hr/, / Dulist.hr/, / jabuka.tv/, /UO HKZ Troplet/
/Misija FRAMOST/
