Na današnji dan 1223. godine papa Honorije III. potvrdio je pravila koja je napisao sv. Franjo, po kojima su mnogi došli do slave i časti oltara. U spomen na sve sljedbenike sv. Franje koji su postali svetima ili blaženima, Crkva 29. studenog proslavlja blagdan Svih svetih franjevačkog reda. Značajno je istaknuti kako je u Crkvi Hrvata prvi kanonizirani svetac Nikola Tavelić, franjevac.
Tko su franjevci?
Sveti Franjo je živio u vremenu borbi plemića i običnog puka, kada su talijanski gradovi tražili svoju neovisnost, a Crkva je bila pogođena mnogim herezama. Bog je u srce ovog veselog i razigranog mladića ubacio svoj žar. Mnogi su u Franji prepoznali Božjeg čovjeka i željeli su ga slijediti. Vremenom se broj braće sve više množio, a Franjino glavno geslo bilo je živjeti Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista.
Franjevci (lat. Ordo Fratrum Minorum, hr. Red Manje braće) katolički je red, a u širem smislu označavaju tri reda, kojima je začetnik Franjo Asiški, kao i kongregacije koje se naslanjaju na Franjino redovničko pravilo.
Prvi red ili franjevci u užem smislu, muški je red koji je odobrio 1209. godine papa Inocent III., a konačno pravilo potvrdio 1223. papa Honorije III. Uz tri uobičajena zavjeta (siromaštvo, čistoću i poslušnost), posebno ističu “opsluživanje evanđelja Gospodina našega Isusa Krista”, strogo odricanje od svakog imutka te život od darova i vlastitoga rada.
Potreba da se organizira sređen život zajednice dovela je do razmimoilaženja u shvaćanju obveze zavjeta siromaštva u XIII. st. Tako onda u XIV. i XV. st. započinje opservantski pokret za strože obdržavanje pravila – osobito u pogledu siromaštva, koji je doveo do podjele reda 1517. na opservante (danas jednostavno franjevci; nose smeđi habit s kukuljicom i bijeli pojas sa tri čvora na kojem visi krunica), konventualce i kapucine, koji su se odijelili od opservanata 1527. godine.
Red Manje braće posebno je djelatan u dušobrižništvu, školama, znanosti i misijama. Na čelu mu je general, a sam red je podijeljen na provincije, kojima upravlja provincijal. Danas su franjevci rašireni po cijelom svijetu, ima ih oko 18 000 u 113 provincija s oko 2750 samostana i kuća.
Drugi red je ženski, a zovu se klarise (lat. Ordo Sanctae Clarae).
Treći red (lat. tertiarii: trećoredci) osnovan je za laike 1221. godine. U njega mogu stupiti muškarci i žene, oženjeni i neoženjeni, koji žive građanskim životom i zanimanjem, ali obdržavaju pravilo Sv. Franje.
Svi sveti franjevci
Katolička Crkva od svojih početaka časti svece. Prva Crkva im je podizala spomenike i uvrštavala ih u kanone euharistijskih slavlja. Osim toga, njihovu zagovoru su se utjecali mnogi vjernici. Zašto? Jer Crkva nije samo zemaljska, nego i nebeska. Putujuća Crkva, odnosno mi, koji smo još na svom zemaljskom hodočašću potrebni smo zagovora onih članova Crkve koji su već u slavi.
Pri kraju liturgijske godine, kad je kršćanin posebno okrenut prema eshatonu, ovaj blagdan budi ponos i nadu jer stavlja naglasak na sve one koji su za života živjeli sveto jer to je poziv upućen svim kršćanima.
Svaki blagdan na određeni način predstavlja slavlje života. Tako i mi danas. Slavimo i radujemo se jer se onaj koji je Život, i onaj koji ga stvara – proslavio u životima svetih franjevaca. I na njih se odnosi ona poznata misao Tomislava Ivančića: ”Oni koji nose križ, koji svaki dan posrću ali se i dižu, koji pokazuju žuljave ruke a ne uzdižu se na pozornici života, oni su veliki i oni su u nebu. Oni su najbolji učitelji, ali njih treba pronaći, jer su skriveni; oni su jednostavni, ponizni i treba se truditi da se do njih stigne. Do malih ljudi se lako stigne, do onih koji ništa ne rade uvijek možemo doći. No, velikani su u radionicama skriveni, njih ne dohvaćaju naše oči.”
…
Izvor: Hkm.hr
Poveznica: Blagdan Svih svetih franjevačkog reda | HKM
/Misija FRAMOST/
