Liturgijska ili crkvena godina je godišnji ciklus razdoblja i blagdana u kršćanskim Crkvama. Svako liturgijsko razdoblje i blagdan ima svoje značenje i pravila održavanja liturgijskih slavlja. Tu spada sadržaj mise i obreda, čitanja, pjesme, boje liturgijskog ruha, itd.
Liturgijska godina sačinjena je od tri ciklusa. Započinje božićnim ciklusom, tj. prvom nedjeljom došašća a završava blagdanom Krštenja Gospodinova. Božiću, kao središnjem događaju, tako prethode četiri nedjelje došašća, a na njega se nastavlja božićna osmina. Božićni ciklus, osim Božića, obilježavaju još četiri važna blagdana, a to su: Sveta Bogorodica Marija, Sveta Obitelj, Bogojavljenje ili Tri kralja, te Krštenje Gospodinovo, kao zadnji dan božićnog ciklusa.
Nakon Krštenja Gospodinova slijedi vrijeme kroz godinu. Vrijeme je to obilježeno zelenom liturgijskom bojom u kojemu uglavnom nema većih blagdana, nego se naglašava uobičajeni vjernički ritam i važnost svakodnevne molitve i svega onoga što pridonosi rastu u vjeri, duhovnosti i pobožnosti.
Taj dio vremena kroz godinu nije točno datumski određen, nego ovisi s jedne strane o nadnevku kada se slavilo Krštenje Gospodinovo (ono uvijek pada na prvu nedjelju nakon Bogojavljenja), a s druge strane o danu kada se slavi Uskrs (Uskrs se slavi također uvijek u nedjelju, i to onu koja pada nakon prvog proljetnog punog mjeseca). Nedjelje, kao temeljna liturgijska slavlja toga razdoblja, nose nazive Prva nedjelja kroz godinu, Druga nedjelja kroz godinu itd., do Pete, Šeste, Sedme ili Osme, što upravo ovisi o tome koliko vremena predstoji do početka uskrsnoga ciklusa, tj. do Čiste srijede ili Pepelnice.
Do Drugoga vatikanskoga sabora navedeno vrijeme kroz godinu još je kraće trajalo, budući da je božićni ciklus bio produžen sve do blagdana Prikazanja Gospodinova u Hramu ili Svijećnice, koji se slavi 2. veljače. S obzirom na sadašnje skraćenje božićnoga ciklusa, može se uočiti kako je u ranijim vremenima to razdoblje uglavnom bilo rezervirano za blagoslove kuća i obitelji, te je u tom smislu predstavljalo jedan značajan pastoralni element kojem se danas uvelike izmijenio smisao.
Nakon tih nekoliko nedjelja kroz godinu, a koje čine tek prvi dio tog ciklusa, slijedi tkz. uskrsni ciklus, koji započinje korizmom, tj. Čistom srijedom ili Pepelnicom, i traje četrdeset dana, a predstavlja pokorničku pripremu za sveta otajstva koja će se slaviti u Svetom Trodnevlju, nakon kojih slijedi Vazmeno bdjenje i Uskrs, na koji se nastavlja vazmena osmina. Uskrsni ciklus traje 7 tjedana i završava svetkovinom Duhova ili Pedesetnice.
Po završetku uskrsnog ciklusa ponovno slijedi vrijeme kroz godinu, koje će se naizvan ponovno obilježiti zelenom liturgijskom bojom, a nedjelje će se nastaviti nazivati po brojevima koji slijede, počevši od Devete (ili već kako ispadne s obzirom na pomične blagdane) do Trideset i treće, odnosno Trideset i četvrte nedjelje kroz godinu, koja se naziva Nedjelja Krista Kralja.
…
Izvor: Vjeraidjela.com
Poveznica: Liturgijsko vrijeme kroz godinu – Vjera i djela
/Misija FRAMOST/
