U tjednu smo ljetnih kvatrenih dana – srijeda (31. svibnja), petak (02. lipnja) i subota (3.lipnja). U dane kvatri uobičava se post. A što su to zapravo kvatre i kako su nastale ??
U godišnji ciklus liturgije utkana su četiri tjedna posta i molitve, svaki u jednom godišnjem dobu. Ta četiri tjedna zovu se kvatreni tjedni, a ti dani, kvatreni dani, ili jednostavno kvatre (lat. quattuor tempora-četiri vremena). U kvatrenom tjednu slavi se srijeda, petak i subota. To su posebni pokornički dani u kojima se na poseban i intenzivniji način želi susresti Boga u molitvi, postom i djelima milosrđa prema bližnjima. Nakane idu za dobro Crkve i čitavoga svijeta i Bog nas poziva da uđemo u zajedništvo s njim, kroz obraćenje i pokoru.
Kvatre su tematski usmjerene prema godišnjim dobima, zato ih i zovemo i dijelimo na : proljetne, ljetne, jesenske i zimske.
“Red euharistijskih procesija, kvatri i posnih dana” izdan 1985. godine, vrijedi i danas i određuje o kvatrama sljedeće:
- Zimske, pred Božić, potkraj građanske godine, u drugom tjednu došašća a prije 17. prosinca, neka budu posvećene kršćanskoj dobrotvornosti i zahvali Bogu za njegova dobročinstva;
- Proljetne, počinju u prvom korizmenom tjednu, posvećuju se pokori i obraćenju, molitvi i djelima milosrđa;
- Ljetne, nakon svetkovine Duhova, neka budu posvećene molitvi za posvetu ljudskog rada i za urod zemlje;
- Jesenske, sredinom rujna, neka se osobito moli za svećenička i redovnička zvanja te za kršćansku izgradnju mladeži.
Kvatre su nastale iz nastojanja Crkve u Rimu da se spriječe rimske poganske svečanosti, koje su se zadržale i nakon proglašenja kršćanstva državnom religijom u rimskom imperiju. Poganski Rim slavio je tri puta godišnje svoja slavlja a vezano uz poljoprivredne poslove. U Francusku kvatre se uvode izričitom naredbom samog cara Karla Velikog početkom 9. stoljeća, a u Englesku ih uvode misionari Grgura Velikog. U Španjolsku i Portugal kvatre se uvode uvođenjem same Rimske liturgije. Papa Grgur VII je na rimskoj sinodi godine 1078. konačno odredio i kvatrene termine: prvi korizmeni tjedan, zatim tjedan nakon Duhova (Pedesetnice), nakon blagdana Uzvišenja sv. Križa (14. rujna) i tjedan nakon sv. Lucije (13. prosinca). Prema novim odredbama zimske kvatre moraju biti prije 17. prosinca, da se ne bi preklapale s danima intenzivne priprave za Božić.
Proslava kvatri obično se u Rimu obavljala posjećivanjem određenih bazilika, pa su se tako vjernici srijedom okupljali u bazilici Svete Marije Velike, petkom u bazilici Svetih dvanaest apostola, a subotom u bazilici sv. Petra. Budući da je slavljenje tih dana u pučkoj religioznosti izazvalo osjećaj svečanosti, ali uz čuvanje pokorničkoga obilježja, proširio se običaj, sve do nedavna, da se u tim vremenima obavljaju ređenja onih koji su se odlučili za svećeništvo. Srijedom bi se najavila njihova imena, petkom bi bili predstavljeni zajednici, a ređenja su se obavljala za vrijeme subotnjeg bdjenja. Ovaj običaj, nastao je u Rimu, a proširio se po cijeloj Zapadnoj Crkvi.
Važno je naglasiti kako slavlju kvatri pripada čitav tjedan, a ne samo dani srijeda, petak i subota. U te dane predlaže se post, a molitva na određene nakane vrijedi za čitavi tjedan. Ono započinje nedjeljom, kada se vjernicima oglasi kvatreni tjedan, te iznese i objasni njegova nakana. Danas imamo u Rimskom misalu misne obrasce, kao i misna čitanja, koja se koriste u tim povlaštenim danima u godini kako bi nas pobudili na razmišljanje o onome bitnom u Crkvi i svijetu. Predviđeno vrijeme kvatri valja pravilno iskoristiti i na osobnu izgradnju, jer tome i služe.
/Misija FRAMOST/
