Košćela, kostela ili kostila, kako vam je srcu drago, je listopadno stablo iz porodice brijestova koje može narasti i do 25 metara visine.
Ovo stablo koje je danas nepravedno zapostavljeno i mogli bismo reći zaboravljeno, spada u ona tipična koja krase hercegovački kraj. Životni vijek kostile je više od 400 godina, a njene prozračne i široke krošnje pružaju hlad u vrućim ljetnim danima.
Njeni plodovi su okrugle, glatke, tamnoljubičaste do crne male bobice koje rastu na dugoj, tankoj peteljci dozrijevaju u kolovozu i rujnu. Iako naizgled bezlični, bobice kostile su ukusne, slatkaste i interesantne arome, a mogu se jesti sirove ili kuhane.
Foto: Plantae
Mnogima su u djetinjstvu služile kao ”streljivo” u improviziranim puhaljkama, čega će se starije generacije sjećati, dok mlađima ostaje usmena predaja na neke sretne i bezbrižne dane.
Drvo kostile je veoma tvrdo i izdržljivo zbog čega ga posebno vole majstori i tokari, a zanimljivo je i da je otporna na onečišćenje zraka, pa se tako često sadi kao ukrasna biljka.
Ukoliko niste znali, potječe iz Indije, a vjeruje se da njeno lišće i plod zatvaraju, smiruju i jačaju želudac. Uvarak od lišća i plodova se koristi u liječenju amenoreja, teških i menstrualnih i intermenstrualnih krvarenja i grčeva (kolika). Također, može koristiti za stezanje sluznice u liječenju proljeva, dizenterije i čireva u probavnom traktu.
Ivan Šugar u ”Hrvatskom biljnom imenoslovu” navodi mnoštvo imena ove vrijedne vrste, pa se tako naziva: balačinka, čiburić, ćići borići, drenjula, fafarikul, fafarikule, fafarinka, fafarika, farikul, gangulić, glandulić, glangulić, grangulić, haharinka, kastanjuole, kompriva, koprivac, koprina, kopriva, kopriva stup, koprivić, koprivnjak, koprna, koprnja, koprva, kostanja, kostanjula, kostela, kostelić, kostelj, kostelja, koster, kostila, kostilja, kostjela, kostrila, košćela, košćela crna, košćil, koštel, koštela, koštil, kršanac, kupriva, ladonja, landonja, ledonja, lidonja, pelegrinka, pokriva, pokrivići, pokrova, popriva, poprivić, taferikola.
Od kostile se također pravi i rakija – kostilovača. Zrele košćele stavljaju se u rakiju, od čega ispadne krasan liker sa slatkastim, posebnim okusom. Plodovi se samo preliju rakijom i ostave na suncu dva mjeseca.
Tekst i foto: /jabuka.tv/
/Misija FRAMOST/
