Foto: Ante Boras

BLAGOVIJEST ILI NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO

Kalendarski, danas je svetkovina Navještenja Gospodinova ili Blagovijest (lat. Annuntiatio). Riječ Blagovijest je staroslavenskog porijekla i znači dobra, lijepa vijest. Slavi se u spomen na događaj kada je arkanđeo Gabrijel Blaženoj Djevici Mariji navijestio da će po Duhu Svetom začeti i roditi sina i nadjenuti mu ime Isus.

Prema Svetom pismu, dogodilo se to u Nazaretu. Arkanđeo se Mariji obratio riječi: ”Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom”, a Marija je Božji naum prihvatila riječima: ”Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj.”

Pozdravne riječi arkanđela Gabrijela početak su molitve ”Zdravo, Marijo”, a događaja Navještenja Gospodinova prisjećamo se moleći molitvu ”Anđeo Gospodnji”.

Ovu kršćansku svetkovinu Crkva uobičajeno slavi 25. ožujka, točno 9 mjeseci prije Božića i rođenja Isusova. No, ako pada na Cvjetnicu ili na neki od dana Velikoga tjedna, kao što je to slučaj ove godine, svetkovina Blagovijesti se prenosi na vrijeme nakon Vazmene osmine. Tako će se u mnogim crkvama Blagovijest umjesto danas liturgijski proslaviti u ponedjeljak 8. travnja.

DAN NEROĐENOG DJETETA

Upravo u spomen na dan Isusova začeća, danas se u mnogim zemljama svijeta proslavlja i Dan nerođenog djeteta, s ciljem podizanja svijesti društva o vrijednosti ljudskog života od samog začeća. Prva država koja je prihvatila obilježavanje ovoga dana bila je Argentina 1998. godine. Odluku tadašnjeg predsjednika Argentine Carlosa Menema, o obilježavanju Dana nerođenog djeteta, podržao je i papa Ivan Pavao II.

DAN SVETOSTI ŽIVOTA

Kao podsjetnik na vrijednost ljudskoga života, u Poljskoj se, kao i u još nekim zemljama svijeta, 25. ožujka proslavlja Dan svetosti života. Nastao je upravo na poticaj i riječi pape Ivana Pavla II. objavljene u enciklici Evangelium Vitae, 25. ožujka 1995. godine, u kojoj predlaže da se svake godine u svakoj zemlji obilježava Dan života, uz aktivno sudjelovanje i članova mjesne Crkve, a u cilju ukazivanja na značenje, vrijednost i poštovanje ljudskog života u svakom trenutku i svakom stanju, od začeća pa do smrti; te podizanja svijesti o zlu koje donosi pobačaj i autanazija.

SVETI DIZMA

Uz svetkovinu Blagovijesti, Crkva 25. ožujka spominje i slavi Svetog Dizmu. Sveti Dizma jedan je od dvojice razbojnika raspetih zajedno s Isusom, poznat kao dobri razbojnik. U izvještaju o Isusovom raspeću u Novom zavjetu, evanđelist Luka piše kako traži od Isusa da ga se sjeti kada stigne u svoje kraljevstvo, dok drugi razbojnik podrugljivo traži od Isusa da spasi sebe i njih dvojicu i tako dokaže da je Mesija.

”Jedan ga je od obješenih zločinaca pogrđivao: »Nisi li ti Krist? Spasi sebe i nas!« A drugi ovoga prekoravaše: »Zar se ne bojiš Boga ni ti, koji si pod istom osudom? Ali mi po pravdi jer primamo što smo djelima zaslužili, a on – on ništa opako ne učini.« Onda reče: »Isuse, sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje.« A on će mu: »Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju!”, (Lk, 23,39-44).

U svijetu danas postoji oko sedam crkava i jedna katedrala u Južnoj Americi posvećena svetomu Dizmi. Najstarija crkva svetom Dizmi u čast sagrađena je davne 1706. godine u Zagrebu na Gornjem gradu. U njoj su vrijedne i znamenite relikvije: čestice križa na kojem je visio Isus Krist, ugrađene u oltar crkvice; te potrgane i iznošene sandale koje je nosila blažena Majka Terezija za svojega boravka u Zagrebu uoči dodjele Nobelove nagrade za mir.

Izvor: Hr.wikipedia.org i dr.

Poveznice: https://hr.wikipedia.org/wiki/Blagovijest; Dan nerođenog djeteta – Wikipedija (wikipedia.org); Dan svetosti života – Wikipedija (wikipedia.org); Sveti Dizma – Wikipedija (wikipedia.org)

Foto: Ante Boras

/Misija FRAMOST/