Danas slavimo svetu Agnezu (Janju ili Ines), rimsku mučenicu. Djevojčica iz Rima, rođena je oko 291.godine. Bila je kći ugledne patricijske obitelji te je već s 12 ili 13 godina stavila svoj život u službu kršćanstva.

Sveti Ambrozije, milanski biskup o svetoj Agnezi kaže ovako: ‘Još nesposobna za kaznu, a već zrela za pobjedu’

U vrijeme progona cara Dioklecijana odbila se udati za sina rimskog perfekta Sempronija, a kad se doznalo da je kršćanka, podvrgnuta je groznim poniženjima i mukama. O načinu njezine muke te o čudesima koja su se pritom događala, postoje različite legende. Iako još djevojčica, do kraja je bila hrabra, tješila sve koji su za njom žalili i bez straha pošla u smrt. Na kraju joj je jedan vojnik mačem odrubio glavu. Preminula je na današnji dan, 21. siječnja oko 304. godine. Pokopana je pokraj Via Nomentana u Rimu.

Prema predaji, osam dana nakon mučeničke smrti ukazala se svojim roditeljima u zlatnoj haljini, s janjetom u ruci i utješila ih velikom slavom koju je zaslužila u nebu. Njezina sestra bila je sveta Emerencijana, također mučenica, kći Agnezine dadilje, kamenovana nekoliko dana nakon Agnezine smrti, jer su je zlotvori zatekli kako moli na njezinom grobu.

Ime svete Agneze ušlo je u prvu euharistijsku molitvu i litanije Svih svetih, a svojim su je djelima poslavili najveći crkveni pisci kao sveti Ambrozije, sveti Jeronim i sveti Augustin.

U svojoj Raspravi o djevičanstvu sv. Ambrozije ovako slavi sv. Janju: ‘Rođendan je djevičin, nasljedujmo joj netaknutost; rođendan je mučeničin, žrtve prinesimo! … Što li je mrska ta okrutnost koja ne pošteđuje ni malahnu dob, a kako je velika moć vjere koja i u toj dobi nađe svjedočanstvo!’

Prvi kršćanski rimski car Konstantin Veliki sagradio je na grobu svete Agneze veličanstvenu baziliku. Prema tradiciji u njezinoj se bazilici na današnji dan blagoslove dva janjeta od čije se vune prave paliji za nadbiskupe iz cijelog svijeta.

Palij je liturgijski znak, bijela vrpca, poput svojevrsne štole, istkana od čiste janjeće vune. Na vrpci se nalazi šest križeva, što ga nose nadbiskupi i metropoliti, a označava poseban vid zajedništva metropolita i Pape.

Inače umjetnici, sv. Agnezu prikazuju sa simbolima mučeništva, mačem i plamenom, a njezin lik ponekad s dugom kosom ili odjevenu u dugu najčešće bijelu haljinu. Zaštitnica je ženske mladeži, djevojaka, zaručnika, tjelesne čistoće, nevinosti, janjadi, usjeva, vrtlara, žrtava silovanja i mnogih naselja, biskupija, župa i crkva diljem svijeta i hrvatskih krajeva.

U Hrvatskoj, pokraj naselja Anžići jugoistočno od Višnjana nalazi se arheološko nalazište Montižana. Pronašao ga je i 1973. godine otkopao Ante Šonje te otkrio ostatke ranobizantske bazilike sv. Agneze iz sredine 6. stoljeća. Podovi bazilike bili su prekriveni mozaikom s raznovrsnim geometrijskim motivima, a pronađeni su ulomci mramorne pregrade i oltarne menze.

Po svom je tlocrtu crkva sv. Agneze vrlo slična tlocrtu prvog kata biskupskog dvora u sastavu Eufrazijeve bazilike. Prema kiparskim ukrasima i kamenom materijalu čini se da su građene istodobno, a to ujedno potvrđuje da je i biskupski dvor građen istodobno s Eufrazijevom bazilikom. U Eufrazijevoj bazilici, na apsidalnom luku, s unutrašnje strane, nalaze se medaljoni s likovima starokršćanskih djevica i mučenica, a u sredini je Jaganjac, simbol Krista. On će ih voditi na izvore voda života…(Otk 7,17). Među njima i lik sv. Agneze.

SVIM OSOBAMA KOJE NOSE IME JANJA, AGNEZA, INES ILI OD TOGA IMENA IZVEDENO IME ČESTITAMO IMENDAN.